EUROPSKA statistika

Alarmantno: Svaki treći hrvatski umirovljenik mogao bi završiti u bijedi. Prva pomoć? Hitno ih vratiti u igru

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 11.02.2020 11:50
  • Objavljeno 11.02.2020 u 11:43
Svakom trećem hrvatskom umirovljeniku prijeti siromaštvo

Svakom trećem hrvatskom umirovljeniku prijeti siromaštvo

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal

Žene starije od 65 godina u Europskoj uniji u prosjeku primaju 30 posto manje mirovine u odnosu na muškarce, no dobra je vijest ta da se smanjuje 'rupa' u primanjima između spolova. Razlika od 30 posto, zabilježena lani, manja je za četiri postotna poena u odnosu na 2010., podaci su Eurostata. Što se tiče opasnosti od rizika siromaštva za umirovljenike, čak 15 posto njih ima jake šanse završiti u bijedi, a tu Hrvatska stoji jako loše

Razlike između mirovina muškaraca i žena u Hrvatskoj iznose ravno 30 posto, pokazuje statistika, što nas svrstava u prosjek EU-a i skupinu zemalja poput Francuske, Portugala, Irske i Italije.

Žene u svim zemljama EU-a primaju manje mirovine od muškaraca, no razlike između zemalja su dramatične. Tako, primjerice, u bogatom Luksemburgu žene primaju čak 43 posto manje mirovine od muškaraca, slijede Malta s razlikom od 42 posto, Nizozemska s 40 posto, Austrija s 39 posto, Cipar s 38 posto i Njemačka s razlikom od 37 posto.

Na drugoj strani spektra su zemlje poput Estonije, u kojoj žene primaju samo jedan posto manje mirovine od muškaraca, Danska sa sedam posto, Češka s 13 i Mađarska sa 16 posto razlike.

Najveće smanjenje mirovinskog jaza u desetogodišnjem razdoblju zabilježeno je u Grčkoj, u kojoj je on smanjen s 37 na 12 posto. Zanimljivo, nejednakosti između spolova u Hrvatskoj porasle su u istom razdoblju, i to za nemala četiri postotna poena.

Razlike u primanjima umirovljenika po zemljama EU-a

Razlike u primanjima umirovljenika po zemljama EU-a

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal, eurostat

Što se tiče opasnosti od rizika siromaštva za umirovljenike starije od 65 godina, čak 15 posto svih umirovljenika u EU ima jake šanse završiti u bijedi, što je povećanje od jednog postotnog boda u odnosu na godinu prije. Nažalost, po ovoj statistici Hrvatska jako odskače od prosjeka jer svakom trećem umirovljenom Hrvatu ili Hrvatici prijeti siromaštvo, čime zauzimamo neslavno četvrto mjesto.

Najveći rizik od siromaštva prijeti Estoncima (54 posto), potom Latvijcima (50 posto), Litvancima (41 posto) te Bugarima i Hrvatima s po 30 posto. Najmirniji su pak umirovljenici u Slovačkoj, u kojoj rizik od siromaštva iznosi samo šest posto, u Francuskoj osam, a u Grčkoj devet posto, pokazuju podaci Eurostata.

Ekonomist Damir Novotny kaže za tportal kako je rizik od padanja u siromaštvo jedan od najozbiljnijih problema našeg mirovinskog sustava, koji zajedno s javnim zdravstvom već ima velike probleme zbog nedovoljnog financiranja.

Ekonomist Damir Novotny

Ekonomist Damir Novotny

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

'Dok se mi ne okrenemo investicijama i otvaranju radnih mjesta, stvaranju poslova koji će puniti proračun, problem malih mirovina bit će jako teško riješiti jer su doprinosi za mirovine već preveliki. Zato nam treba više radnih mjesta i bolja aktivacija ljudi koji bi mogli raditi, ali ne rade', argumentira Novotny i nastavlja:

'Naša specifičnosti su i vrlo mladi umirovljenici s jako malo radnog staža. Svi oni koji su uzeli razne povlaštene i beneficirane mirovine 90-ih godina danas žive bitno bolje od ljudi koji su išli u mirovinu s 50 godina, a tada se ljude masovno guralo u mirovine umjesto da ih se poticalo da traže nove poslove'.

Jedno od rješenja ovog vrlo složenog problema je i veća liberalizacija tržišta rada, i to za umirovljenike:

'U Njemačkoj već deset godina postoje takozvani mini jobs, gdje umirovljenici mogu raditi razne poslove: recimo mogu raditi u administraciji, javnom sektoru, dostavama, turizmu i slično. Nama nedostaje jako puno ljudi u turizmu, imamo jako puno mladih umirovljenika koji bi mogli raditi i popraviti sebi kućni budžet, no rad još ograničavamo s previše pravila', zaključuje naš sugovornik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!