Visoke temperature ne smetaju samo ljudima nego i automobilima. Kada je vani jako vruće, motor može imati slabije performanse jer u usis ulazi topliji, rjeđi zrak s manje kisika, a dodatno opterećenje stvara i klima-uređaj. Dobra vijest je da to najčešće ne znači da je s vozilom nešto neispravno.
Ljeto automobilima ne donosi samo užareni asfalt, vrelu kabinu i veću potrebu za klimom. Na visokim temperaturama mnogi vozači primijete još jednu stvar: Auto kao da slabije vuče, sporije reagira i djeluje tromije nego inače.
vezane vijesti
To ne mora značiti da se dogodio kvar. Pad performansi po vrućem vremenu gotovo je nemoguće u potpunosti spriječiti, a razlog se krije u načinu na koji motor koristi zrak i gorivo.
Vruć zrak nije prijatelj motora
Motor s unutarnjim izgaranjem za učinkovit rad treba pravilan omjer zraka i goriva. Upravljačka jedinica motora prati količinu i kvalitetu zraka koji ulazi u usis te prema tome prilagođava količinu goriva.
Problem je u tome što hladan i topao zrak nisu isti. Hladan zrak je gušći, što znači da u istom volumenu ima više kisika. Vruć zrak je rjeđi, pa motor ljeti usisava manje kisika nego pri nižim temperaturama. Posljedica je slabije izgaranje u cilindrima i manji osjećaj snage.
Klima dodatno uzima svoj dio
Drugi razlog zbog kojeg automobil ljeti može djelovati manje živahno je klima-uređaj. Kada klima radi, kompresor stvara dodatno opterećenje za motor, a to se najviše osjeti kod slabijih automobila, pri kretanju, pretjecanju ili vožnji uzbrdo.
Naravno, rješenje nije voziti se bez klime dok je u kabini temperatura kao u pećnici. U vrućem automobilu koncentracija vozača pada, umor raste, a to može biti veći problem od malo slabijih performansi.
Zimi je problem drukčiji
Automobili se s ekstremima bore i zimi, ali tada je priča drugačija. Pri niskim temperaturama motoru, ulju i drugim tekućinama treba više vremena da dosegnu radnu temperaturu, pa potrošnja goriva može porasti. Ljeti s postizanjem radne temperature nema problema, ali zato dolazi do pada učinkovitosti zbog toplog zraka.
Zato vozač može imati dojam da je isti automobil življi u hladnijem jutru nego u sparno poslijepodne. To je posebno izraženo kada je auto opterećen putnicima i prtljagom, klima radi punom snagom, a vanjska temperatura prelazi 30 stupnjeva.
Kada ipak treba posumnjati na kvar?
Blagi pad performansi po vrućini normalna je pojava. No ako automobil naglo gubi snagu, trza, pali lampicu motora, pregrijava se ili klima prestane normalno hladiti, tada više ne govorimo samo o ljetnoj tromosti.
U tom slučaju treba provjeriti rashladni sustav, stanje filtara, usis, turbopunjač ako ga automobil ima, razinu rashladne tekućine i opće stanje motora. Visoka temperatura može samo naglasiti problem koji je već postojao.
Kako si možete pomoći?
Najjednostavnije je prilagoditi očekivanja i vožnju. Po velikim vrućinama izbjegavajte nepotrebno forsiranje motora, posebno kada je auto pun putnika i prtljage. Prije dužeg puta provjerite tlak u gumama, rashladnu tekućinu i opće stanje vozila.
Dobro je i ne pretjerivati s naglim ubrzanjima odmah nakon kretanja iz vrele gradske gužve. Automobilu, baš kao i vozaču, ljeto nije najlakši dio godine. Malo slabiji odziv motora u velikoj vrućini najčešće nije razlog za paniku, nego podsjetnik da i strojevi imaju svoje granice.
