Europska komisija predložila je veliko ublažavanje pravila za nove automobile nakon 2035., no Politico otkriva da je prije toga njezino vlastito regulatorno tijelo upozorilo na nedostatke u analizi kojom se promjene opravdavaju.
Europska komisija krajem prošle godine napravila je veliki zaokret u pravilima koja su trebala praktički ukloniti nove benzinske i dizelske automobile s europskog tržišta nakon 2035. godine. Umjesto obveznog smanjenja emisija iz ispušnih cijevi novih automobila za 100 posto, predložila je cilj od 90 posto, uz mogućnost kompenziranja preostalih emisija.
vezane vijesti
No dokumenti koje je analizirao Politico pokazuju da je prije objave tog prijedloga Komisijino vlastito regulatorno tijelo upozoravalo na nedostatke u analizi kojom se promjena opravdavala.
Regulatory Scrutiny Board, neovisno tijelo unutar Komisije koje provjerava kvalitetu procjena učinka novih propisa, dao je prijedlogu ocjenu 'pozitivno uz rezerve'. U svojem mišljenju naveo je da analiza troškova i koristi nije potpuna te da proporcionalnost predloženih mjera nije dovoljno obrazložena.
Posebno je zatražio bolje objašnjenje zbog čega postoji potreba za promjenom pravila koja su donesena samo nekoliko godina ranije.
Tijelo je od Komisije zatražilo da na temelju kvantitativnih podataka bolje definira probleme s kojima se proizvođači suočavaju te objasni na kojim se dokazima temelji procjena da automobilske kompanije možda neće moći ispuniti postojeće ciljeve.
Tražilo je i detaljniju analizu znanstvenih dokaza kojima bi se opravdao tehnološki neutralniji pristup.
Što se mijenja nakon 2035.?
Prema trenutačno važećim pravilima, prosječne emisije CO2 iz novih automobila i kombija od 2035. morale bi biti smanjene 100 posto u odnosu na referentnu vrijednost. U praksi to znači da novi automobili s klasičnim benzinskim i dizelskim motorima više ne bi mogli ispuniti cilj.
Komisija je u prosincu 2025. predložila ublažavanje tog pravila.
Prema novom prijedlogu, proizvođači bi nakon 2035. morali ostvariti 90-postotno smanjenje emisija iz ispušnih cijevi, dok bi preostalih deset posto morali kompenzirati korištenjem čelika s niskim emisijama proizvedenog u Europskoj uniji ili korištenjem e-goriva i biogoriva.
To bi otvorilo prostor da se i nakon 2035. prodaju novi plug-in hibridi, automobili s range extenderima, blagi hibridi, ali i određeni automobili s klasičnim motorima s unutarnjim izgaranjem.
Komisija tvrdi da time želi proizvođačima pružiti veću fleksibilnost i tehnološku neutralnost, a istodobno zadržati jasan smjer prema elektrifikaciji.
Jesu li promjene bile dovoljno potkrijepljene?
Upravo je argumentacija iza tog zaokreta izazvala rezerve regulatornog tijela.
U svojem mišljenju Regulatory Scrutiny Board tražio je da Komisija bolje objasni što se promijenilo otkako su postavljeni postojeći ciljevi te na temelju kojih dokaza proizvođačima prijeti opasnost da ih neće moći ispuniti.
Također je zatražio detaljniju analizu svih faktora koji utječu na kupnju električnih automobila i konkurentnost europske autoindustrije - od konkurencije proizvođača iz trećih zemalja i cijena vozila do dostupnosti infrastrukture i drugih tržišnih uvjeta.
To ne znači da je regulatorno tijelo odbacilo prijedlog. Dalo mu je pozitivnu ocjenu, ali uz rezerve i zahtjev da se procjena učinka poboljša.
Komisija je prijedlog potom ipak predstavila kao dio velikog automobilskog paketa.
Komisija: Automobilskoj industriji treba više fleksibilnosti
Bruxelles svoju odluku opravdava velikim promjenama kroz koje prolazi europska automobilska industrija. U službenoj procjeni navodi probleme s konkurentnošću, sve snažniju međunarodnu konkurenciju te teškoće koje bi proizvođači mogli imati u troškovno učinkovitom ispunjavanju sve strožih ciljeva.
Europska autoindustrija izravno i neizravno zapošljava oko tri milijuna ljudi u proizvodnji, a Komisija navodi i da njezina trgovinska bilanca pokazuje znakove slabljenja.
Istodobno, elektrifikacija europskog tržišta napreduje. Udio vozila bez emisija među novim automobilima u EU-u, Norveškoj i Islandu dosegnuo je 14,5 posto u 2024., a Komisija navodi da je tijekom 2025. nastavio rasti.
Predložene promjene još nisu konačno pravilo. Riječ je o zakonodavnom prijedlogu koji mora proći proceduru Europskog parlamenta i Vijeća EU-a.
Ako bude usvojen u predloženom obliku, 2035. više neće predstavljati tako oštru granicu za motore s unutarnjim izgaranjem kakva je bila zamišljena postojećim propisom. Električni automobili i dalje bi trebali imati središnju ulogu, ali bi benzinci, hibridi i druga tehnološka rješenja dobili znatno više prostora za ostanak na tržištu.
