Izjava premijera Andreja Plenkovića kako bi zbog sukoba na Bliskom istoku svijet mogao ući u krizu ozbiljniju od one nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., dolazi u trenutku kada su energetska ograničenja već zahvatila dio Europe.
Takve procjene sve više dobivaju na težini, osobito nakon što je Međunarodna energetska agencija ovoga tjedna objavila konkretne preporuke za hitnu štednju energije. Kada upozorenja dolaze s takvih razina, jasno je da bi posljedice mogle biti vrlo opipljive i za građane Hrvatske - osobito za vozače.
vezane vijesti
Cijene energenata već rastu pod pritiskom geopolitičkih napetosti i nesigurne opskrbe, a to se izravno prelijeva na svakodnevni život i mobilnost. Sve je izglednije da bi se životni ritam u Hrvatskoj mogao promijeniti brže nego što se očekivalo. Vladina upozorenja o mogućoj krizi, ozbiljnijoj od one iz 2022., ne zvuče kao politička retorika, nego kao priprema za scenarij u kojem energija postaje ograničen i dragocjen resurs.
Preporuke Međunarodne energetske agencije jasno ukazuju na smjer: manja potrošnja, stroža kontrola i brza promjena navika. Upravo promet označen je kao ključna točka u kojoj bi promjene mogle biti najvidljivije i najbrže.
Mjere koje su donedavno djelovale radikalno sada postaju realna opcija - smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 km/h, poticanje ili čak obvezno dijeljenje vožnje, rad od kuće gdje god je to moguće, snažnije oslanjanje na javni prijevoz te čak uvođenje par-nepar sustava u gradovima.
Za prosječnog vozača to znači kraj spontanih odluka. Odlazak na posao mogao bi uključivati dogovor sa susjedima ili kolegama, dok bi drugi automobil u kućanstvu sve češće ostajao neiskorišten. Vikend-putovanja mogla bi postati pažljivo planiran luksuz, a ne svakodnevna navika.
Promjene neće biti samo administrativne, već i osobne. Vožnja će se prilagoditi novim uvjetima - bit će sporija, racionalnija i rjeđa. Povećat će se popunjenost vozila, a planiranje ruta i obveza postat će nužnost.
Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da skuplje gorivo ide u prilog električnim vozilima, situacija nije tako jednostavna. Rast cijena energije mogao bi zahvatiti i električnu energiju, što znači da električni automobili ne moraju nužno ostati povoljnija opcija, osobito ako dođe do dodatnog pritiska na elektroenergetski sustav.
Hoće li Hrvatska uvesti strože mjere poput par-nepar vožnje, ovisit će o razvoju situacije na globalnom energetskom tržištu. No jedno je jasno - slijedi razdoblje prilagodbe, štednje i promjene navika. 'Novo normalno' možda neće nastupiti preko noći, ali njegov dolazak sve je izvjesniji. A kada stigne, vožnja više neće biti pitanje izbora, nego pažljive procjene - kada, koliko i po kojoj cijeni.
