Zanimljiva studija se ovih dana mogla pročitati na stranicama njemačke osiguravateljske kuće Allianz u kojoj su analizirali troškove popravka automobila nakon nesreća. Studija je obuhvatila nesreće u Njemačkoj u kojima su sudjelovala vozila s konvencionalnim pogonom s motorima s unutarnjim izgaranjem, plug-in hibridna vozila i potpuno električna vozila.

Broj električnih automobila na njemačkim cestama rapidno raste. U srpnju 2021. u Njemačkoj je nedavno registrirano 40 posto manje vozila na benzinski pogon nego u srpnju 2020.; s dizelom minus je bio 48 posto. Električna vozila i plug-in hibridi porasli su za više od 50 posto i već su zauzeli gotovo četvrtinu tržišta novih automobila u prvih sedam mjeseci ove godine. No, što je s rizikom osiguranja ovih vozila?

Tehnološki centar Allianz (AZT) je predstavio 22. rujna 2021. svoju trenutnu analizu na 9. Allianz Autotagu u Ismaningu, s naglaskom na iskustvu potraživanja s obzirom na rizik od nesreća i požara. Istraga je ispitala oštećenja na vozilima s priključkom za električno punjenje i značajnim električnim rasponom u razdoblju od 2018. do 2020.

'Izvana se električni automobili teško razlikuju od vozila s konvencionalnim pogonom. No, oni su teži i uglavnom su čvršći zbog baterije. Baterija mora biti što bolje zaštićena od oštećenja u slučaju nesreće. Zato su električni automobili ispod lima konstruirani drugačije od vozila s konvencionalnim pogonom', objasnio je Carsten Reinkemeyer, voditelj sigurnosnih istraživanja u AZT-u, na događaju u Allianzu.

Glavni rezultati istrage

Što se tiče oštećenja, električni automobili se bitno ne razlikuju od vozila s konvencionalnim pogonom. Što se tiče popravaka u slučaju nesreće, međutim, možete vidjeti jasne razlike koje proizlaze iz standarda ili specifikacija proizvođača za popravak električnih vozila. Studija pokazuje da su prosječni troškovi šteta u potpunom kasko osiguranju deset posto veći za čisto električne automobile, pa čak i 50 posto veći za plug-in hibride.

Na primjer, do proglašenja totalne štete može brzo doći ako proizvođačke specifikacije propisuju da se baterija mora zamijeniti i zbrinuti nakon aktiviranja zračnog jastuka. Danas se čak ni visokonaponski kabel koji su izgrizli npr. glodavci ne mogu popraviti. To značajno povećava troškove potraživanja. Potrebni kabelski set košta do 7000 eura. No postoji i drugi način: neke automobilske tvrtke koriste zaštitne omotače koji se mogu zamijeniti. To može smanjiti troškove popravka do 97 posto.

Naknadni troškovi čine štetu skupljom

Važan nalaz AZT-ove istrage bio je da, u slučaju teško oštećenih električnih vozila, vlasnik može snositi i dodatne troškove uz troškove popravka. U principu, električni automobil se može popraviti samo u radionici koja ima kvalifikaciju za 'svojstveno sigurna vozila visokog napona'. Ako se zbog ozbiljnih oštećenja više ne pruža osobna sigurnost - a to je slučaj s relativno malim, ali skupim dijelom oštećenja - tada kvalifikacija osoblja radionice nije dovoljna. Iz iskustva s potraživanjima vidimo da ta kašnjenja u obradi potraživanja produljuju vrijeme popravka.

'To ne odgovara našem zahtjevu za zadovoljstvom kupaca. Proizvođači ovdje moraju stvoriti standardizirana rješenja', zahtijeva Reinkemeyer. Druga razlika u slučaju popravaka nesreća na vozilima s konvencionalnim pogonom je ta što baterija još uvijek sadrži puno energije čak i ako sustav više nije u funkciji. Na primjer, nakon spašavanja dodatni troškovi proizlaze iz potrebnih mjera opreza protiv požara.

Razvrstavanje po tipovima klasa za radove na električnim vozilima

Istraga je pokazala da su popravci u slučaju nesreće najveća poluga za povoljnu klasifikaciju osiguranja, čak i za električna vozila. 'Istragom možemo dokazati da početna klasifikacija osiguranja, koja se prvenstveno temelji na utvrđivanju troškova popravka, dovodi do ispravne klase tipa za električna vozila, kao i za vozila s konvencionalnim pogonom', kaže Reinkemeyer.

Električna vozila slična su vozilima na benzinski motor u smislu klase tipa i raspodjele vrsta oštećenja, dok su plug-in hibridi slični automobilima na dizelski pogon. To se objašnjava različitom uporabom dviju vrsta vozila. Čisto električni pogoni dosad su se koristili prvenstveno u urbanim sredinama, analogno benzinskim pogonima. Plug-in hibridi često se koriste u većim modelima prikladnim za duga putovanja i stoga su po oštećenjima sličniji dizelskim vozilima.

Nema povećanog rizika od požara u električnim vozilima

U Njemačkoj se godišnje prijavi oko 15.000 požara automobila. Udio električnih vozila u tome je daleko ispod jedan posto. 'U našem istraživanju još uvijek ne vidimo veću vjerojatnost požara u električnim vozilima u usporedbi s konvencionalnim benzinskim ili dizelskim vozilima', kaže Reinkemeyer.