Švicarska je poznata po jednim od najstrožih prometnih zakona u Europi, a jedan nedavni slučaj to jasno potvrđuje. Mlada vozačica osuđena je na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog ekstremne brzine i opasne vožnje.
U Švicarskoj se prekoračenje brzine ne tretira uvijek kao običan prekršaj. U težim slučajevima prelazi u kazneno djelo – i to s vrlo ozbiljnim posljedicama.
vezane vijesti
U jednom takvom slučaju u kantonu Glarus, mlada vozačica osuđena je na četiri godine zatvora, nakon što je vozila ekstremno brzo i pritom ozbiljno ugrozila sigurnost drugih sudionika u prometu.
Divljala autocestom
Slučaj je pokrenut na temelju videosnimki pronađenih na mobilnom telefonu vozačice. Istražitelji su ih otkrili tijekom jedne druge istrage i nisu mogli vjerovati kad su ih vidjeli. Dokumentirano je ukupno osam teških prekršaja prekoračenja brzine iz 2021. godine. U pet slučajeva prekoračen je zakonski prag za tzv. teške prometne prekršaje, koji u Švicarskoj iznosi više od 80 km/h iznad dopuštene brzine na autocesti. Najviša dopuštena brzina na švicarskim autocestama je 120 km/h.
Najozbiljniji prekršaj dogodio se 25. lipnja 2021. na autocesti A3, gdje je zabilježena brzina od najmanje 238 km/h. Prema nalazima suda, vozačica je vozila brzinom većom od 200 km/h najmanje 25 sekundi. Incident se dogodio u 22:45 sati, po mraku, a sud je ograničenu vidljivost uzeo kao otegotnu okolnost. Osim toga, promet nije bio prazan – sud je procijenio da je bio umjeren, budući da su tijekom vožnje pretečena dva vozila. Vozačica je sama snimala video s vozačkog mjesta.
Sud je utvrdio da su pojedini prekršaji počinjeni odvojeno i da je svaki od njih ugrozio različite sudionike u prometu. Upravo zbog toga način na koji su prekršaji počinjeni imao je veliku težinu pri izricanju kazne. Kao otegotna okolnost uzeto je i ponašanje vozačice nakon pokretanja kaznenog postupka. Prema presudi, kasnije je počinila nove prometne prekršaje, uključujući još jedno prekoračenje brzine, prolazak kroz znak STOP te prometnu nesreću uzrokovanu nedovoljnim razmakom i gubitkom kontrole nad vozilom.
Žalba joj je odbijena
S druge strane, sud je kao olakotne okolnosti uzeo djelomično priznanje krivnje i predugo trajanje pojedinih faza postupka, što je dovelo do smanjenja kazne. Unatoč tome, nakon razmatranja svih okolnosti izrečena je kazna od 48 mjeseci zatvora. Uz to, određena je i uvjetna novčana kazna od 40 dnevnih iznosa po 120 švicarskih franaka.
Osuđena vozačica tražila je blažu kaznu, odnosno najviše 36 mjeseci zatvora, pri čemu bi samo dio kazne bio odslužen. Međutim, švicarski Savezni vrhovni sud odbio je takav zahtjev, naglasivši da je niži sud imao široku diskreciju te da je izrečena kazna u potpunosti u skladu sa zakonom.
Kada brzina postaje kazneno djelo
Švicarski zakon jasno definira tzv. ‘teške prekršaje’, odnosno situacije u kojima vozač svjesno riskira nesreću s teškim posljedicama.
To uključuje: ekstremno prekoračenje brzine, agresivnu i opasnu vožnju i svjesno ugrožavanje drugih. U takvim slučajevima vozač više ne odgovara samo prekršajno, nego kazneno.
Kazne su iznimno stroge – za najteže slučajeve predviđena je kazna zatvora od jedne do četiri godine, uz dodatne mjere poput oduzimanja vozačke dozvole na najmanje dvije godine.
Nema popusta ni za mlade vozače
Ovaj slučaj pokazuje da sudovi u Švicarskoj ne rade razliku kada je riječ o ozbiljnim prekršajima. Bez obzira na dob ili iskustvo, vozači koji svojim ponašanjem ugrožavaju druge mogu očekivati najstrože kazne.
Švicarska već godinama provodi politiku nulte tolerancije prema opasnoj vožnji. Cilj je jednostavan – smanjiti broj teških nesreća i poslati jasnu poruku da je ekstremna brzina neprihvatljiva.
Dok se u mnogim državama prebrza vožnja još uvijek često tretira kao prekršaj koji se rješava novčanom kaznom, Švicarska ide korak dalje. Tamo brzina vrlo brzo postaje pitanje kaznenog prava – i slobode.
