Zveckanje nuklearnim oružjem: Sovjeti su planirali uništiti Europu u par dana, u blizini Hrvatske trebale su odjeknuti bombe od nekoliko megatona

Potpredsjednik Odbora za obranu ruske državne Dume Aleksej Žuravljov, Putinov blizak suradnik, upozorio je da Rusija može izbrisati Finsku s lica Zemlje u deset sekundi. Na pitanje je li moguće da Rusija prva napadne atomskom bombom, odgovara: 'Sigurno, ali pod uvjetom da samo postojanje Rusije bude dovedeno u pitanje'.

Danas, kad je posve neizvjesno kako će Moskva reagirati na podražaje sa Zapada i kako doista misli 'odgovoriti' na širenje NATO-a na susjedne im Finsku i Švedsku, valja se podsjetiti kako se mijenjala sovjetska ratna doktrina od Drugog svjetskog rata na ovamo i kakve su sve sulude planove smišljali sovjetski generali.

Nakon smrti Josifa Staljina, 1953. godine, rusko rukovodstvo posve mijenja ratnu doktrinu koja se do tada oslanjala na konvencionalne snage i nadmoć u brojevima. Ključ nove strategije postaje nuklearno oružje i njegova vrlo liberalna upotreba.

Ukratko, zbog straha da će Sjedinjene Američke Države prve izvesti nuklearni napad, Sovjeti planiraju zauzeti cijelu zapadnu Europu munjevitim napredovanjem snaga Varšavskog pakta (Mađara, Čeha, Poljaka, i ostalih) koji bi krenuo nakon inicijalnog napada s gotovo 200 nuklearnih glava.

Iako Rusija do danas nije skinula oznaku tajnosti s plana nazvanog 'Sedam dana do rijeke Rajne', neke bivše članice Varšavskog pakta poput Češke i Poljske otkrile su svijetu djeliće plana koji su im ostali u posjedu nakon raspada pakta i SSSR-a.

Konkretno, plan je bio udariti Europu sa 189 nuklearnih oružja - 177 raketa i 12 bombi snage od pet kilotona (što je četvrtina snage atomske bombe bačene na Hirošimu) do 500 kilotona (kao 20 bombi bačenih na Hirošimu).

Mete su bili gotovo svi veći gradovi u zapadnoj Europi: Hamburg, Bonn, München i Hannover u Njemačkoj; Rotterdam, Utrecht i Amsterdam u Nizozemskoj te Antwerp i Bruxelles u Belgiji.

Samo za malenu Dansku Sovjeti su pripremili pet nuklearnih glava, od čega su dvije trebale uništiti Kopenhagen, a preostale gradove Esbjerg i Roskilde, koji nisu imali vojnog značaja ali se vjerovalo da bi njihovo uništenje u potpunosti srušilo moral Danaca.

Nemali broj atomskih bombi trebao je biti bačen i u naše susjedstvo, tj. na talijanske gradove Vicenzu, Veronu i Padovu kao i na obližnje NATO-ve vojne baze. Iako je tijekom Hladnog rata Austrija bila neutralna, Sovjeti su Beč nanišanili s dvije atomske bombe od 500 kilotona, nakon čega su tu zemlju trebali zauzeti Mađari. Što su bili planovi Moskve za bivšu Jugoslaviju, do danas nije poznato.