pismo potpore

Znanstvenici podržavaju štrajk školaraca za očuvanje klime

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 15.03.2019 09:17
  • Objavljeno 15.03.2019 u 09:17
Znanstvenici podržavaju štrajk školaraca za očuvanje klime

Znanstvenici podržavaju štrajk školaraca za očuvanje klime

Izvor: Pixsell / Autor: Roses/ABACA/PIXSELL

Više od 30 hrvatskih uglednih znanstvenika i stručnjaka koji se u svome radu bave problemom i utjecajima klimatskih promjena potpisala su pismo potpore učeničkom prosvjedu koji se u petak održava u pet gradova u Hrvatskoj i više od 1000 gradova diljem svijeta

U pismu potpore znanstvenici ističu kako je taj štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama.

Pokret nazvan "Petkom za budućnost" organizira prosvjede u petak u više od 1600 gradova i mjesta u stotinjak zemalja, a pridružili su im se i školarci iz Zagreba, Splita, Pule i Varaždina.Cilj im je pritisnuti političare da učine nešto po pitanju klimatskih promjena jer će upravo mladi doživjeti posljedice najvećih promjena, stoga prosvjed u Zagrebu kreće s Europskog trga i završava na Markovu trgu.

"Ovaj je štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama. Naime, iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava. Posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere, te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu. Sve alarmantnije se opisuju nova ‘masovna izumiranja’ živog svijeta, primjerice kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan.

Također, klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta. Sve češći klimatski ‘incidenti’ imaju razorne posljedice na stanovništvo, ne samo u siromašnim, već i bogatijim zemljama svijeta. Brojni ljudi migriraju radi toga što je postalo nemoguće živjeti u pojedinim područjima, te se kao uzroci ratova često navode i glad i siromaštvo proizašli iz klimatskih promjena", ističu znanstvenici u otvorenom pismu.

Klimatski ekstremi i u Hrvatskoj: Toplinski valovi, suše, poplave

Napominju kako se i u Hrvatskoj sve češće javljaju klimatski ekstremi, koji se od početka stoljeća posebice očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje, s direktnim posljedicama po opstanak poljoprivrednih gospodarstava.

"Prije nekoliko godina Hrvatska (i zemlje regije) pogođena je i snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura. Pritom klimatske posljedice rasvjetljavaju duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu podsjećajući nas kako najugroženije društvene skupine, koje su uz to najmanje pridonijele problemu globalnog zagrijavanja, snose najteže posljedice. Ekstremne vremenske prilike nas također podsjećaju da klimatske promjene više nisu stvar neodređene budućnosti, već su one naša svakodnevnica, te da ćemo pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena morati voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene", poručuju znanstvenici.

Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću uvjerljivo potvrđuje da ljudske djelatnosti dominantno uzrokuju globalno zagrijavanje i upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 stupnjeva Celzijusovih u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene prijeći točku preokreta koja bi na koncu mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste.

Usprkos ovakvim alarmantnim najavama, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti iz godine u godinu, a učinkovit međunarodni dogovor, kojim bi se države svijeta zakonski obvezale dovoljno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nije postignut. Dok vodeće političke elite odgađaju preuzeti odgovornost za ovaj globalni problem, mladi preuzimaju stvari u svoje ruke i - s punim pravom - odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namjenili, stoji u otvorenom pismu.

Do 2060. planeta Zemlja mogla bi se zagrijati i do 4 stupnja

Nastavi li se po starom, upozoravaju, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4 stupnja Celzijusovih, kada će mladi koji organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo niti u stanju pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja.

Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti, ističu znanstvenici dajući punu podršku štrajku učenika za klimu i njihovim zahtjevima.

Među potpisnicima pisma podrške su znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta Ruđer Bošković, Instituta za političku ekologiju, Državnog hidrometeorološkog zavoda te profesori i znanstveni suradnici 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!