'država kojoj se ne može vjerovati'

Zbog arbitraže Slovenci doživljavaju Hrvatsku 'nevjerodostojnom' i 'problematičnom' susjedom

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 15.01.2018 11:03
  • Objavljeno 15.01.2018 u 11:03
Zbog arbitraže Slovenci doživljavaju Hrvatsku 'nevjerodostojnom' i 'problematičnom' susjedom

Zbog arbitraže Slovenci doživljavaju Hrvatsku 'nevjerodostojnom' i 'problematičnom' susjedom

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/PIXSELL

Tri četvrtine Slovenaca slaže se sa stavom svoje vlade da Hrvatsku treba tužiti ako ne provede arbitražnu presudu o granici, a većina ih susjednu državu doživljava kao 'nevjerodostojnu' ili 'problematičnu', sudeći prema internet-anketi čije je rezultate u ponedjeljak objavilo ljubljansko 'Delo'

Na pitanje slažu li se s najavama premijera Mire Cerara i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da će Slovenija tužiti Hrvatsku sudu EU-a ako i dalje bude 'ignorirala' presudu po kojoj je većina Piranskog zaljeva pripala Sloveniji potvrdno je odgovorilo 75 posto ispitanika, s prijetnjom se ne slaže njih 9 posto, dok ostali nisu sigurni kako bi trebalo postupiti.

Na anketno pitanje kako doživljavaju Hrvatsku većina ispitanika zaokružila je odgovor 'kao državu kojoj se ne može vjerovati' (54 posto) i 'kao problematičnu državu' (24 posto), a samo manji dio za ostale  ponuđene varijante, odnosno 'kao normalnu susjednu državu poput ostalih' i 'kao prijateljsku državu'.

Visoku potporu ispitanih svojoj vladi pokazalo je i pitanje  podržavaju li njenu najavu da će, također zbog arbitraže, blokirati ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i OECD. Za blokadu kao oblik pritiska na Hrvatsku 'da počne poštivati arbitražu i međunarodno pravo' izjasnilo se 83 posto od 520 ispitanika u anketi provedenoj u drugoj polovici prošlog tjedna.

Kako navodi vodeći slovenski list, takav je rezultat ankete vjerojatno odraz razočaranja onih koji su vjerovali da su se odnosi s Hrvatskom nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma 2009. godine 'normalizirali', dok se sada opet povećava broj 'incidenata u Piranskom zaljevu' i obostrana zaoštrena retorika. Zbog te situacije i sam predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra da s implementacijom arbitražne presude treba požuriti i da to nije samo bilateralni nego i europski problem, navodi 'Delo', te dodaje da je sve to u zadnje vrijeme utjecalo i na to kako Slovenci gledaju na Hrvatsku.

  • +22
  • +19

Stanje u lučici Savudrija na dan kada je Slovenija objavila primjenu arbitraže

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

O problematici vezanoj uz arbitražu u subotu je na Brdu kod Kranja neformalno sa slovenskim predsjedikom Borutom Pahorom razgovarala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Tom prilikom su se oboje založili za nastavak dijaloga o spornom pitanju, ali su potvrdili i različitost pozicija.

Hrvatska ne priznaje arbitražnu presudu jer je iz arbitražnog procesa izašla 2015. godine nakon što se pokazalo da je Slovenija taj proces kontaminirala i kompromitirala, te nudi razgovore o bilateralnom rješenju, dok Slovenija inzistira na provođenju presude, a u suprotnom najavljuje tužbu. Predsjednica je tom prilikom upozorila i na fenomen da medijska eksponiranost arbitražnog spora često zasjenjuje vrlo dobre sveukupne odnose dviju država, a čulo se je i da neophodnom dijalogu o preostalim otvorenim pitanjima 'ne pridonosi' predizborna situacija u Sloveniji jer je ta tema očito postala jednom od tema koje bi mogle biti korištene u kampanji za parlamentarne izbore koji slijede za nekoliko mjeseci.

Odnosi s Hrvatskom nerijetko su se u Sloveniji i u prošlosti znali pojavljivati upravo u vrijeme pred izbore, kada se politička retorika zaoštrava kod vladajućih, ali i opozicijskih stranaka. Možda najizrazitiji primjer su bili parlamentarni izbori u jesen 2004. godine. Tadašnji slovenski premijer Anton Rop koji se borio za svoj drugi mandat nije kapitalizirao činjenicu da je te godine zemlja ušla u Europsku uniju i NATO savez, nego je  u kampanji pred kamerama organizirao ribolov u Piranskom zaljevu. Najavljivao da će  Hrvatskoj uskratiti potporu na njezinu putu u EU zbog neriješenog graničnog pitanja, a svog je političkog konkurenta za premijerski položaj Janeza Janšu optuživao  da se s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom 'dogovara o incidentima' na moru.

  • +2

Miro Cerar

Izvor: Reuters / Autor: MURAD SEZER

Unatoč tome, Slovenci su 2004. po prvi put od osamostaljenja većinu glasova dali konzervativnoj opoziciji, a Rop je uskoro nakon toga dao ostavku i na mjesto predsjednika svoje stranke. Oštrija retorika prema Hrvatskoj u zadnje je vrijeme sada prisutna kod slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji često u vezi s arbitražnim sporazumom govori o navodnoj 'nekredibilnosti' Hrvatske.

Prošlog je tjedna u razgovoru za Slovensku televiziju Erjavec kazao da će Hrvatska prije ili kasnije morati pristati na implementaciju arbitražne presude. Oni koji bi pristali na bilateralni dogovor s Hrvatskom su 'ili naivni ili bez političkog iskustva', kazao je Erjavec koji je bio ministar vanjskih poslova u više slovenskih vlada, ali i predsjednik utjecajne Demokratske stranke umirovljenika (DESUS).

Erjavec je ustvrdio da se Hrvatskoj 'ne može vjerovati', te da je Hrvatska 'prevarila' više puta ne ispunivši dogovorena rješenja i potpisane ili parafirane sporazume, kakav je bio sporazum o granici Drnovšek-Račan, te da je riječ o državi koja ima probleme sa skorio svim susjedima.

Slično je znao nastupati i dugogodišnji slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji i sada često komentira političke događaje, a sebe smatra ekspertom za jugoistočnu Europu.

Nakon što je 2015. godine odlukom vlade i Sabora Hrvatska izašla iz arbitražnog postupka, Rupel je izjavio da je znao da se Hrvatska neće držati dogovora o arbitraži i za to krivi vladu Boruta Pahora jer je dopustila ulazak Hrvatske u EU, prije nego što je granični spor bio riješen.

'Hrvati se do sada nisu držali nijednog ugovora do kojega smo došli. Vlada Janeza Janše u kojoj sam bio ministar od 2004. do 2008. postupala je tako da je Hrvatskoj poručila da neće u EU dok pitanje granice ne bude riješeno, ali je Pahorova vlada nakon toga popustila, ne postavljajući nikakve uvjete, što je bilo glupo', kazao je Rupel 2015. za ljubljanski list 'Žurnal', dodavši da je sada za Sloveniju jedina šansa da se granično pitanje riješi na pravedan način procedura ulaska Hrvatske u Schengenski sporazum.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 6

Prikaži sve
  • bjesomar

    15.01.2018 14:26

    A da li mene itko pita što ja mislim o Sloveniji? Ta je država 1954. anektirala 20ak sela i zaselaka u hrvatskoj Istri, pomaknula korito Dragonje na jug, 2005. anektirala 350 km2 našeg ZERP-a i 220 km2 hrvatskog teritorijalnog mora (za one neupućene, to su sada morali prepravljati i brisati u zak...

  • kami88

    15.01.2018 12:00

    Slovenija, država koja je dozvolila da njezini kvarni politikari(Erjavec) sa korumpiranim sucima dogovaraju arbitražu na štetu Rvacke, ..... prič o nekakvoj vjerodostojnosti, svašta, a možda kranjci i ne zmaju što znači ta riječ, ...... ima jedna stara narodna iz 50' godina prošlog stoletja: .......

  • stelinka

    15.01.2018 12:07

    Kada bi pristali na slo ucjene onda bi bili po mjeri i dobri susjedi kako da ne

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi