famozni trg kroz povijest

Zašto su nam table toliko bitne? Trg maršala Tita čak sedam puta mijenjao ime

Trg maršala Tita

Trg maršala Tita

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Famozni Trg maršala Tita ponovno je u središtu političkih prepucavanja i tezgarenja i desnih i lijevih. Prvi, pod nazivom Krug za trg, imali su skup prije mjesec dana, drugi okupljeni u platformi Trg je naš, večeras će se okupiti na lokaciji spornog imena. Ako nova inicijativa za preimenovanje prođe, bilo bi to čak osmo prekrštavanje tog trga. Nakon svakog dramatičnog povijesnog prevrata dolazi novo ime; jedan režim brisao bi s pročelja svaki spomen onog prethodnog. Zašto su nam, dakle, te table toliko bitne?

'Na ulične nazive možemo gledati kao na registar povijesnih događaja i osoba. Oni su pogodni za ideološku političku manipulaciju zato što oni čine svakodnevni gradski krajolik, a istodobno u njima se mogu iščitati određeni povijesni narativi. Mi njih tretiramo kao fenomen kolektivnog kulturnog pamćenja i zaborava', kazala je za tportal Laura Šakaja, profesorica na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu i autorica knjige 'Uvod u kulturnu geografiju', koja se u više navrata bavila fenomenom preimenovanja ulica i trgova.

Preimenovanju su obično prethodili dramatični politički prevrati. 'Odlična je sintagma da su promjene imena ulica rituali revolucije', dodaje.

A takve revolucije nakon kojih je uslijedilo brisanje spomena onih prethodnih, dogodile su se nekoliko puta.

Prvi ključni moment je prvo službeno imenovanje ulica u vrijeme Mažuranićevih reformi 1878. Tada su u nazivlju dominirali zaslužni Hrvati i u skladu s tim ime dobivaju Frankopanska ulica, Preradovićeva, Strossmayerovo šetalište…

Trg maršala Tita u to se doba tek formira; 1855. podignuta je prva zgrada na ledini koja je do tada služila za sajam. Od tuda dolazi i prvo ime Sajmišni trg. Zgradu kasnije preuzima zagrebačko Sveučilište i Trg krajem 80-ih godina 19. stoljeća postaje Sveučilišni trg.

Sajmišni trg 1878. - 1888. Sveučilišni trg 1888. - 1919. Wilsonov trg 1919. - 1927. Trg kralja Aleksandra I. 1927. - 1941. Trg I. 1941. - 1945. Kazališni trg 1945. - 1946. Trg maršala Tita 1946. - danas

Raspadom Austro-Ugarske i završetkom Prvog svjetskog rata, Trg prvi put dobiva političko ime i postaje Willsonov trg, u čast američkom predsjedniku Thomasu Woodrowu Wilsonu.

'U Kraljevini Jugoslaviji na površinu dominantno dolazi ideja slavenstva i zajedništva Južnih Slavena. Tada svoja imena dobivaju Masarykova, Varšavska, Vlaška… ' napominje Šakaja. Sukladno tome, 1927. gradske vlasti odbacuju Willsona i našem trgu nadijevaju ime po kralju Aleksandru I. Karađorđeviću, srpskom monarhu koji je apsolutističkim metodama vladao Kraljevinom Jugoslavijom i Kraljevinom SHS.

Vremena se ponovno mijenjaju, 1941. uspostavljena je NDH, a ustaške vlasti brišu svaki spomen bivše kraljevine s imena ulica i trgova, a stavljaju imena nacističko-fašističkog konteksta. Naš trg taj trend ovog puta zaobilazi.

Sociolog Slaven Letica, koji se također bavio urbanim toponimima, kazao je za tportal da je prije desetak godina radio analizu svih naziva ulica i trgova u Hrvatskoj. Ispostavilo se da je da je bez konkurencije najčešći Matija Gubec koji je, napominje Letica, povijesno dvojbena ličnost. Dodaje da nije slučajno što neke zemlje imaju u nazivima mitološke osobe ili brojeve ili cvijeće. Letica je zagovornik preimenovanja Trga maršala Tita i smatra da bi se on trebao zvati Trg Republike Hrvatske

Za vrijeme NDH naziva se jednostavno - Trg I. Šakaja nam objašnjava otkud to nemaštovito ime. 'Nisu stigli imenovati sve u te četiri godine. Neke ulice jesu imenovali po ustaškim zaslužnicima, ali izbrisali su puno više nego što su imenovali. Čekao se završetak rata i imena novih heroja po kojima se moglo imenovati ulice i trgove', pojašnjava.

No kraj rata donio je pobjedu njihovih protivnika. Uspostavom Jugoslavije 1945. Trg se nekoliko mjeseci zove Kazališni trg, a tek 1946. dobiva sadašnje: Trg maršala Tita.

Nakon uspostave Republike Hrvatske kreće brisanje partizanskih boraca i brigada te imena partijskih funkcionera s imena ulica i trgova. 'Slijede dva procesa, dekanonizacija komunizma s jedne i referiranje na vlastitu nacionalnu kulturu i povijest s druge strane. Ulice dobivaju znanstvenici, umjetnici i slično', kaže Šakaja.

Podsjeća na to da Trg maršala Tita nije jedini sa spornim imenom. Spominje i Trg žrtava fašizma koji je u jednom periodu bio preimenovan u Trg hrvatskih velikana i uz Trg maršala Tita jedini je koji je zadržao ime iz komunističke Jugoslavije.

'Proces imenovanja u postsocijalističkim zemljama odvijao se na isti način, no kod nas je problem povijest Drugog svjetskog rata, odnosno nekritičko miješanje ustaštva i nacionalne ideje i teško razdvajanje komunizma i antifašizma', zaključuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!