PIŠE: SNJEŠKA KNEŽEVIĆ

Zašto Trg maršala Tita treba preimenovati u Sveučilišni

  • +3

Sveučilišni trg

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Snješka Knežević

Prijedlozi za preimenovanje Trga maršala Tita zasnivaju se na ideološkim i političkim argumentima. Ovaj je prijedlog, naprotiv, potaknut kulturnim i povijesnim razlozima te razvojnim vizijama

Premještajem Sveučilišta u današnju zgradu 1882. trgu su se otvorile perspektive transformacije u urbani trg. Naime, od 1872. na provizorno uređenoj plohi ispred te zgrade smješteno je stočno sajmište. Do 1878. taj prostor nazivao se Marvinski trg, iako to ime nikada nije bilo službeno utvrđeno. U skladu s namjenom, trg 1878. služeno dobiva ime Sajmište. No već od tog doba, a napose nakon premještanja Sveučilišta iz Gornjeg grada u zgradu (izvorno namijenjenu Općoj bolnici, a od 1869. iznajmljenoj za tvornicu duhana) učestalo se javljaju prosvjedi zbog stanja trga i zahtjevi da se uredi kao javni gradski prostor, prema uzoru Trga N. Š. Zrinskoga. Neposredno prije useljenja u zgradu u proljeće 1882. Akademski senat Sveučilišta podnosi gradskom poglavarstva cjelovit i dobro obrazložen prijedlog regulacije i preimenovanja trga. Zbog političkih prijepora između gradskog poglavarstva i zemaljske vlade godinama se otezala kupnja terena za novo sajmište i njegovo uređenje, pa je sajmište tek 1890. preseljeno na istočni rub grada, na Trg D (dijelom na mjestu Trga žrtava fašizma), a trg je preimenovan u Sveučilištni trg. Definitivno je uređen prigodom gradnje i otvaranja zemaljskog kazališta (HNK) 1895. godine.

To ime trg je nosio do 1919., kad je preimenovan u Wilsonov trg. Naime, nakon I. svjetskog rata i sloma austrougarske Monarhije preimenuju se sve ulice i svi trgovi, čija su imena imala bilo kakve veze s bivšom državom i dinastijom Habsburga. Wilsonov trg bit će tek 1927. preimenovan u Trg kralja Aleksandra. Uspostavom Nezavisne države Hrvatske trg gubi ime, preimenovan je u Trg I u očekivanju novog imena do čega nije došlo, unatoč različitim prijedlozima. Poslije Drugog svjetskog rata, nakratko, 1945. godine, nosi ime Kazališni trg, da bi 1946. dobio svoj današnji naziv: Trg maršala Tita.

Dakle: trg je 28 godina nosio ime Sajmište, 29 godina Sveučilišni trg, 8 godina zvao se Wilsonov trg, 13 godina Trg kralja Aleksandra, 1 godinu Kazališni trg, a 67 godina Trg maršala Tita. No više od tih brojčanih podataka iz ove evokacije proizlazi, da je nakon isteka epohe u kojoj se trg formirao i kada je nosio ime Sveučilišni trg, potpuno bila ignorirana tradicija. Ovom trgu, kao ostalim donjogradskim trgovima, nadijevala su se imena isključivo iz ideološko-političkih pobuda. Protagonisti su u načelu bili nositelji političke vlasti, bilo gradske bilo državne; drugim riječima, pripadnici vladajućih stranaka. Važno je napomenuti da su poput trgova, i reprezentativne ulice, uglavnom avenije, u tom dugom razdoblju, obilježenom velikim političkim promjenama, dobivale nova imena iz upravo navedenih razloga. Potrebno je također naglasiti, da su mnogima, za grad zaslužnim osobama oduzete ulice: primjerice, gradonačelniku Adolfu Mošinskom ili dvojici velikih dobrotvora grada Zagreba, Mirku pl. Kukoviću i barunu Eduardu Jelačiću. Istu je sudbinu imao trg bana Josipa Jelačića, koji je međutim dobio svoje staro ime (i spomenik).

U ime očuvanja tradicije i kultiviranja memorije predlaže se da se trgu vrati njegovo staro i časno ime: Sveučilišni trg. Osim na povijesti i povijesnoj istini, taj se prijedlog zasniva i na činjenici da taj trg, kao i dva trga koji se nastavljaju na njega (Trg I. A. V. Mažuranića i Trg M. Marulića) obilježavaju sveučilišne institucije. To su: Rektorat Sveučilišta i Pravni fakultet, Akademija za kazalište, film i televiziju, Muzička akademija (u gradnji), Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zavod za farmakologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Hrvatski studiji, Botanički zavod i Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. U neposrednoj blizini, na Rooseveltovu trgu, nalazi se Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta, u Pierottijevoj ulici Rudarsko-geološko-naftni fakultet, a u Kačićevoj ulici Arhitektonski fakultet, Geodetski fakultet i Građevinski fakultet; tu je, napokon, i povijesna zgrada Sveučilišne biblioteke u kojoj je danas smješten Hrvatski državni arhiv.

Riječ je, dakle, o golemoj koncentraciji sveučilišnih nastavnih i znanstvenih sadržaja na razmjerno nevelikom području. Zbog toga je u svim dosadašnjim planovima urbanističkog uređenja šireg središta grada taj prostor definiran kao Sveučilišna os. Do danas ona je realizirana fragmentarno. U njezinu sastavu logično mjesto ima Studentski centar i niz novih fakulteta izgrađenih u Trnju: Fakultet elektronike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Filozofski fakultet s Knjižnicom. Prema utvrđenom urbanističkom konceptu koji vlastitim snagama razvija Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišna os ima snažnu integrativnu funkciju, a kao urbanistički, arhitektonski i sadržajno homogeni, a u svakom pogledu reprezentativni potez, povezuje povijesno središte u Donjem gradu s novim središtem, u Trnju.
U velikom sklopu disperziranog sveučilišta – kakvo je naše u Zagrebu – Sveučilišna os (s navedenim ekstenzijama) naziva se Središnji kampus. Uređenje Središnjeg kampusa i uređenje Sveučilišne osi jedan je od najvažnijih strateških projekata Sveučilišta u Zagrebu. On je više od svih novijih kampusa nositelj tradicije i povijesne memorije.

U tom kontekstu bilo bi ne samo logično, nego i nužno da se trgu na kojem se nalazi povijesno sjedište Sveučilišta i ishodište njegova razvoja vrati njegovo staro ime: Sveučilišni trg. To ime sadrži visoku simboličku vrijednost, među ostalim i prospektivnu, jer tim trgom započinje velika gradska osovina, jasno definiranog identiteta: prosvjete, kulture i znanja.

Kao što je očito, ta argumentacija nema veze s bilo kakvim aktualnim političko-ideološkim preokupacijama. Dugovječno ime trga (prema maršalu Titu) dio je povijesti društva, države i grada. Trg treba preimenovati pogledom u budućnost.

Ime Sveučilišni trg savršeno spaja povijest i budućnost, a odluka o predloženom preimenovanju svjedočila bi o zrelosti sadašnjosti koja ne bi, poput prethodnih epoha, trebala biti opterećena subjektivnim emocijama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!