Rusija i Kina, dva najvažnija diplomatska partnera Teherana, oštro su osudile američko-izraelski rat protiv Irana, u kojem je, prema dostupnim podacima, poginulo više od tisuću ljudi. Unatoč snažnoj retorici, Moskva i Peking zasad nisu najavili izravnu vojnu potporu Iranu
Ruski predsjednik Vladimir Putin ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija nazvao je 'ciničnim kršenjem svih normi ljudskog morala'.
vezane vijesti
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u razgovoru s izraelskim kolegom Gideonom Saarom poručio je da 'sila ne može doista riješiti probleme' te pozvao sve strane na izbjegavanje daljnje eskalacije, piše Al Jazeera.
Rusija i Kina zajednički su zatražile hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Bliski odnosi, ali bez obrambene obveze
Oštre osude odražavaju bliske političke i gospodarske veze Irana, Rusije i Kine. Moskva i Teheran u siječnju 2025. potpisali su sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu koji obuhvaća trgovinu, vojnu suradnju, znanost, kulturu i prometne projekte, uključujući povezivanje Rusije s Perzijskim zaljevom preko Irana.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak, 4. ožujka, odgovarajući na pitanje hoće li Moskva pomoći Islamskoj Republici u opskrbi oružjem, izjavio je: 'Iran se nije obratio Rusiji za pomoć i ruski stav o tom pitanju je jasan.' Peskov nije precizirao o kakvom se jasnom stavu radi.
Dvije su zemlje krajem veljače provele i zajedničke vojne vježbe u Indijskom oceanu, neposredno prije početka napada na Iran.
Ipak, sporazum ne sadržava klauzulu o uzajamnoj obrani, što znači da Rusija nema formalnu obvezu vojno intervenirati u slučaju napada na Iran.
Andrej Kortunov, bivši direktor Ruskog vijeća za međunarodne poslove, istaknuo je da je sporazum sa Sjevernom Korejom iz 2024. primjer 'obvezujućeg' vojnog dogovora. Prema njegovim riječima, tim je sporazumom Rusija dužna pridružiti se Sjevernoj Koreji 'u bilo kojem sukobu u koji bi ta zemlja mogla biti uključena', dok se u slučaju Irana navodi tek da će se obje strane suzdržati od neprijateljskih poteza ako je druga strana u sukobu.
Kortunov ocjenjuje da je izravna ruska vojna intervencija malo vjerojatna jer bi rizici bili previsoki. Dodao je da Moskva očito daje prednost američkom posredovanju u vezi s ratom u Ukrajini.
Unatoč tomu, dio političkih krugova u Teheranu, prema njegovim riječima, izražava 'određeni stupanj frustracije' jer se očekivalo da će Rusija učiniti više od diplomatskih poteza u Vijeću sigurnosti i drugim multilateralnim forumima.
Kina naglašava diplomaciju i nemiješanje
Kina je s Iranom 2021. potpisala 25-godišnji sporazum o suradnji, s naglaskom na energetiku, te uključila Iran u inicijativu Pojas i put.
Jodie Wen, istraživačica s kineskog Sveučilišta Tsinghua, istaknula je da se odnos u Pekingu doživljava kao pragmatičan i stabilan.
'S političke strane imamo redovitu razmjenu', rekla je, dodajući da je 'na gospodarskoj strani suradnja vrlo duboka; mnoga poduzeća imaju ulaganja u Iranu'.
Ipak, naglasila je da Kina jasno ograničava suradnju kada je riječ o vojnom angažmanu.
'Kineska vlada uvijek se drži načela nemiješanja u pitanja drugih zemalja... Ne mislim da bi kineska vlada slala oružje Iranu', rekla je.
Prema njezinoj procjeni, uloga Pekinga vjerojatnije će biti usmjerena na diplomaciju i upravljanje krizom. 'Mislim da Kina pokušava razgovarati s američkom stranom i državama Perzijskog zaljeva kako bi se zadržala smirenost', dodala je.
Neravnopravan odnos
Podaci tvrtke Kpler pokazuju da 87,2 posto iranskog izvoza sirove nafte završava u Kini, što naglašava gospodarsku važnost kineskog tržišta za Teheran. Istodobno, Iran je relativno mali partner u ukupnoj kineskoj vanjskoj trgovini.
Stručnjaci ocjenjuju da Peking nastoji spriječiti širu destabilizaciju regije koja bi ugrozila njegove gospodarske i sigurnosne interese.
Unatoč snažnim osudama i diplomatskim potezima, zasad nema naznaka da bi Rusija ili Kina bile spremne vojno intervenirati u korist Irana.
