BIZNIS U HRVATSKOJ

Zašto poslodavci u oglasima objavljuju što traže od radnika, ali ne i plaću koju nude?

30.03.2018 u 21:52

Bionic
Reading

Tražimo konobara u Tirolu na puno radno vrijeme za stalni radni odnos, uz osiguran besplatan smještaj i obroke. Plaća - 1800 eura bruto. U Beču tražimo medicinsku sestru, besplatan smještaj, plaća 3500 eura bruto. Hotel u Lindwurmu u Bad Goisernu traži kućepazitelja - plaća 1700 eura bruto

Neki su to od oglasa koji se mogu pronaći na Europskom portalu za mobilnost pri zapošljavanju (EURES) i, za razliku od sličnih oglasa na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) ili nekim drugim internetskim oglasnicima, radnici znaju kakvu plaću mogu očekivati.

Ne objavljuju ih, međutim, ni tamo svi poslodavci. U objavama plaća prednjače Austrijanci. U Hrvatskoj je praksa uglavnom takva da se navodi samo sve što se očekuje od radnika, a rijetko kad i ono što se nudi.

A u srijedu objavljeno istraživanje portala MojPosao.net provedeno na više od 1300 ispitanika pokazalo je da je za 41 posto ispitanih najvažnija informacija o plaći, bilo da je riječ o navođenju raspona plaće, bilo konkretnom iznosu.

Ispitanici su komentirali i to da poslodavci rijetko otvoreno kažu iznos plaće, a ako ih pitaš, uvrijede se. Objavljuju li i u kojem obimu poslodavci u Hrvatskoj u oglasima za posao podatke o plaćama koje radnici mogu očekivati? U HZZ-u ističu da nemaju takvu statistiku jer je ni ne vode.

Napominju da u Hrvatskoj ne postoji zakonska obaveza poslodavca da prilikom objave natječaja za posao objavi i predviđeni iznos plaće, ali i da poslodavci na temelju Zakona o tajnosti podataka mogu općim aktom propisati da se podaci o plaćama smatraju poslovnom tajnom.

Smatraju da razlozi za neobjavljivanje iznosa plaće mogu biti različiti, a jedan od njih je i nepostojanje zakonske obaveze za to. Nadalje, smatraju da razloge treba tražiti i u mogućnosti da se podaci o plaćama definiraju kao poslovna tajna.

Igor Žonja, direktor portala Moj Posao.net, za tportal je kazao kako smatra da dugo nismo živjeli u tržišnoj ekonomiji i da se naše društvo sporo transformira u tom smjeru.

'Poštovanje rada i poduzetništva na niskoj je razini i sramota je imati visoku plaću, a nije sramota ne raditi iako imaš mogućnosti za to. Siva ekonomija i visoka nezaposlenost su bili razlozi za neisticanje plaća te, vrlo često, i plaća radnika koji već rade kod poslodavca', istaknuo je Žonja.

Smatra da su siva ekonomija i nezaposlenost u padu i da bi objava raspona plaće riješila mnoge dileme.

'Društvo se mijenja i vjerujemo da će u budućnosti sve više plaća, odnosno njihova raspona, biti objavljeno u oglasima', zaključio je Žonja.

  • +2
Nezaposleni građani zainteresirani za program javnih radova Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic