Lista 'Studenti pobjeđuju' na nedjeljnim općim izborima ponizila je Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS), pobijedivši s više od pola milijuna glasova razlike i tako osvojivši apsolutnu većinu u parlamentu, odnosno mogućnost samostalnog formiranja vlasti. Srbija se u ponedjeljak ujutro probudila u euforiji premda nitko zapravo ne zna kako će izgledati ni idući tjedni i mjeseci, a kamoli godine
Vučić je u nedjelju navečer očito imao vrlo dobre informacije s birališta i spoznao da će razlika u broju glasova biti prevelika da bi pokušao osporiti rezultate izbora i iskoristiti već raspoređene postrojbe za razbijanje nereda na ulicama, ali i stranačke batinaše koji su također bili u pripravnosti. Umjesto toga, građani su nakon gotovo dvije godine napokon ušli u zabranjenu zonu Ćacilenda i u slavlju pomeli sve pred sobom.
Režimski mediji i dalje djeluju ošamućeno pa uglavnom objavljuju nebulozne konstrukcije ili se ponašaju kao da se ništa neuobičajeno ne događa. Vršiteljica dužnosti predsjednice države Ana Brnabić vulgarno se svađa s prolaznicima na ulici, a iz Moskve stižu poruke da je izborni prevrat zapravo posljedica miješanja zapadnih obavještajnih službi, odnosno 'obojene revolucije', pa se čak spominje da bi mogli nastati 'problemi u energetskoj suradnji Rusije i Srbije'.
Aleksandar Vučić evidentno je u teškom knockdownu, što je i sam priznao kazavši da ga nije strah ni otići u zatvor, a to je opcija kojom se u predizbornoj kampanji otvoreno špekuliralo. On spominje zasad neuvjerljivu opciju da u idućem razdoblju predstavlja snažnu oporbu, što je teško očekivati jer je jasno da i on i njegova svemoć funkcioniraju isključivo kada u rukama ima apsolutno sve poluge vlasti, od državnih institucija preko obavještajnih i represivnih službi do medija i kriminalnog polusvijeta. On sam proročanski je u izbornoj noći najavio da će nakon poraza mnogi početi napuštati njegov tabor, izrijekom spomenuvši očito mu važne biznismene.
Što znamo o Studentskoj listi
S druge strane, o namjerama i kapacitetima Studentske liste zna se malo ili ništa: svoju priču gradili su prije svega na borbi protiv korupcije i pokušaju dovođenja Srbije na civiliziraniji demokratski nivo. Nemaju istaknutih vođa, odluke su dosad uglavnom donosili na plenumima i metodom direktne demokracije, a nemaju ni koherentan zajednički stav o bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju, od odnosa prema Europskoj uniji ili Rusiji do nezavisnosti Kosova.
No sada će se netko morati isturiti i preuzeti odgovornost kao premijer, a neki će početi obavljati dužnost ministara te donositi konkretne svakodnevne odluke – taktičke, strateške i političke. Doista nije jasno kako će taj proces izgledati, makar se kao izgledna opcija spominje vlada s ograničenim mandatom od jedne do dvije godine, čiji bi zadatak bio upristojiti Srbiju i stvoriti uvjete za doista poštene i demokratske izbore na kojima bi se ozbiljno sučelile različite političke opcije, za razliku od jučerašnjih izbora s uglavnom referendumskim, antivučićevskim karakterom.
Iz hrvatske perspektive Vučićev pad nesumnjivo je pozitivna vijest, no ne može se reći da će 'Studenti pobjeđuju' automatski donijeti relaksiranije odnose dviju zemalja, a posebno ne katarzu Srbije i njezino suočavanje s vlastitom ulogom u ratovima i agresijama devedesetih.
'Labavo organizirana i strukturirana referendumska opcija'
'Bilo kakvo 'učitavanje' hrvatskih želja u rezultat izbora u Srbiji naprosto je suludo: iz perspektive nekih u Hrvatskoj bilo bi idealno da je na vlast došla neka kombinacija Nenada Čanka i Čede Jovanovića, no jasno je da je to nerealno. Pogrešno je i pokušati protumačiti hoće li nova vlast u Srbiji imati 'nacionalni' ili 'građanski' prefiks jer ona neće biti ni jedno ni drugo. To je naprosto labavo organizirana i strukturirana referendumska opcija koja je kao jedini cilj imala rušenje trule i oronule vlasti', kaže za tportal politički konzultant i komunikacijski savjetnik Aleksandar Musić.
'Pobjednička lista prije svega se mora obračunati s akutnim stanjem u Srbiji, zemlji u kojoj ubojice rade u policiji, u kojoj se ljude mlati po ulicama, u kojoj postoje režimske medijske trovačnice koje su zauzele 99 posto medijskog prostora. Puno ormara sada će se morati otvoriti i trebat će prije svega potpuno resetirati srbijansku policiju, pravosuđe i medije, a tek nakon toga organizirati prave izbore na kojima će snage odmjeravati opcije sa stvarnim političkim programom, proeuropske i proruske i slično', dodaje Musić.
On osobno, kaže, ishodom jučerašnjih izbora u Srbiji nije 'ni očaran ni razočaran' te primjećuje da se u Hrvatskoj sve manje prate tamošnje političke prilike, bez obzira na optužbe Vučićeva režima o miješanju u izbore, izrečene samo kako bi se permanentno proizvodilo izvanredno stanje u Srbiji i kako bi se on održao na vlasti.
'Čini mi se da napokon dolazi trenutak u kojem postupno nestaje 'jugoslavenski okvir' i da se prilike prestaju promatrati isključivo u kontekstu bivše države. Hrvatska je danas članica Europske unije i NATO-a, a Srbija bije neku svoju bitku i tek joj predstoji zadatak da se zdravorazumski posloži kao država. Jedino što će se u idućem razdoblju evidentno promijeniti jest da će iz tamošnjih tabloida iščeznuti konstantna kampanja protiv Hrvatske i Hrvata, protiv Bošnjaka, protiv Crne Gore i svih ostalih susjeda', predviđa Musić.
On upozorava da će dijelovi 'trulog režima na odlasku' u predstojećem razdoblju pokušati uništiti tragove i spaljivati dokumentaciju. Njegove niže razine gubit će egzistenciju i biti osuđene na milost i nemilost izbornih pobjednika, a viđeniji pripadnici bježat će u inozemstvo. To, kaže sugovornik tportala, moguće uključuje i samog Vučića.
Iduća destinacija Aleksandra Vučića
'Nisam siguran da je od stranaca dobio 'zlatni padobran', kao neki drugi pali diktatori. Ako bih se kladio, rekao bih da njegova iduća destinacija nije Rusija ni Bjelorusija, nego neka od arapskih zemalja s čijim je vođama gradio vrlo prisne odnose temeljene na golemim količinama novca koji je prošao između njihovih ruku', kaže Musić, obrazlažući da razlog za Vučićev bijeg iz Srbije ne mora biti samo korupcija, nego i primjerice uloga u konkretnim zločinima poput ubojstava beogradskog odvjetnika Vladimira Cvijana i bivšeg lidera kosovskih Srba, Olivera Ivanovića.
'Dakle, pobjednička lista izuzetno je heterogena, kakva bi se i očekivala u ovako referendumskim uvjetima. No oni imaju carte blanche za obračun s ostacima prethodnog režima i vjerojatno će se pobrinuti za to da ne prospu svoju šansu, kao što je u Srbiji prosuta nakon pada Slobodana Miloševića i pobjede opozicije. Što se nas tiče, prevrat u susjednoj državi neće imati velikog utjecaja jer se mi bavimo HDZ-om, Možemo!, otpadom u Lici i sličnim temama. Divergencija između dviju zemalja očito je došla do izražaja', zaključuje ovaj analitičar.