U jeku polemika oko održivog financiranja i poslovanja te ublažavanja učinaka klimatskih promjena, u Zagrebu se 11. i 12. studenog održava Konferencija o održivom razvoju. Uz bogat program predavanja i radionica koje vode domaći i inozemni stručnjaci za temu održivosti, najuspješnijim gospodarstvenicima dodijelit će se nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO. Tim povodom razgovarali smo s Mirjanom Matešić, direktoricom Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) koji stoji iza ovog vrijednog događaja i priznanja.

Promičete održivi razvoj u hrvatskom gospodarstvu te već 17 godina održavate Konferenciju o održivom razvoju. Događaj se održava 11. i 12. studenog u Esplanade Zagreb Hotelu i okuplja mnoge stručnjake za ovu temu. Čime ste se vodili pri organizaciji programa i koji segmenti održivosti su u središtu?

Tako je, najstarija smo organizacija koja se bavi temom održivog razvoja u hrvatskom gospodarstvu. Već niz godina, konferencije se održavaju u Esplanade Zagreb Hotelu u studenom kada ujedno najuspješnijim gospodarstvenicima dodjeljujemo nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO.

Što se tiče programa, trudimo se biti aktualni i pružiti sudionicima ne samo zanimljive, već i korisne teme za bolje razumijevanje mogućnosti, obveza i trendova u ovom području. Ove godine tema održivosti bila je jedna od najzastupljenijih tema stručne i političke rasprave. Ambiciozna europska regulativa za procjenu utjecaja na okoliš i ljude, izvještavanje, pa onda i djelovanje s ciljem poticanja održivosti stavila je ovu temu na dnevni red uprava, vlada i parlamenata. Polemike, rasprave i političko nadmudrivanje vode se oko prijedloga rasterećenja ove regulative, Omnibusa I, koji je iniciran s ciljem napuštanja ambicioznih ciljeva održivosti koje je prošli saziv Europske komisije usvojio kao rezultat Europskog zelenog plana. Konferencija se održava 11. i 12. studenog, dok je za 13. studenog zakazano glasovanje o ovoj temi u Europskom Parlamentu u koji su uprte oči stručnjaka i praktičara za održivost.

Istovremeno se u Brazilu održava COP 30, konferencija stranaka potpisnika UN-ove konvencije o klimatskim promjenama, tako da su sve ove teme u središtu programa naše konferencije u Zagrebu. Plenarni dio Konferencije rezerviran je za temu izvještavanja te promjena koje predlaže Omnibus. U temu će nas uvesti dr. Liad Ortar, stariji tehnički menadžer za održivost iz EFRAG-a, EU agencije koja je izradila Europske standarde izvještavanja o održivosti - ESRS, a koja je na zahtjev Europske komisije nedavno predstavila revidiranu, znatno ublaženu verziju ESRS. Nakon njega, o dubinskoj procjeni utjecaja na održivost, procesu koji predstavlja središte analize utjecaja, rizika i prilika pa time i izvještavanja o održivosti govorit će Sonja Agústsdóttir iz OECD-a i drugi te Daniel Schönfelder iz Responsible Contracting Project.

Uz paneliste i izlagače, očekuju nas i radionice. Kome su namijenjene?

Radionice su namijenjene prvenstveno stručnjacima iz gospodarstva koji se bave primjenom održivosti u poslovanju jer je i Konferencija primarno namijenjena gospodarstvenicima. Radionice imaju za cilj vrlo praktično i operativno približiti teme koje su važne za poslovanje kako bi ih sudionici lako razumjeli i primijenili. Radionice su paralelne sesije pa svatko bira temu koja mu je zanimljiva. Pokrivamo teme greenwashinga, zelenog financiranja, klimatskih rizika, umjetne inteligencije u održivosti, kružnog gospodarstva i druge. Radionice moderiraju stručnjaci, neki su iz Hrvatske, no većina ih dolazi iz raznih zemalja Europe.

Dio programa održava se u Botaničkom vrtu, a na konferenciji se, među ostalim, dotičete klimatskih promjena, regulativa te rodne ravnopravnosti. Kako komentirate takav interdisciplinarni pristup temi održivosti?

Da, posebno je zanimljiva radionica koja se održava u Botaničkom vrtu, koju je organizirala i predvodi stručnjakinja za biološku raznolikost iz Litve, Sandra Galdikaitė, ujedno i Europska klimatska ambasadorica. Ona će približiti važnost usluga koje pruža priroda - čistog zraka, vode, sirovina i zdravih ekosustava. Namjera nam je da raznolikim pristupima i zabavom doprinesemo boljem razumijevanju važnosti zaštite okoliša. Što se tiče ostalih radionica koje sam već spomenula, na različite interaktivne načine pokušat ćemo približiti važne teme i prenijeti ključne poruke. Sudionici će biti uključeni u timski rad, fokus grupe, world cafe i druge metode. Što se tiče raznolikosti tema, one su uglavnom vezane za zaštitu okoliša iako održivost obuhvaća i dobrobit ljudi pa su neke teme vezane i uz društvena pitanja.

U suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, na konferenciji ćete dodijeliti 18. Hrvatski indeks održivosti – HRIO, nagradu koja prepoznaje kompanije predvodnice u održivim poslovnim praksama. Zašto je ova nagrada toliko važna i što znače održive poslovne prakse?

Nagradu HRIO dodjeljujemo već 18. godinu za redom. Riječ je o metodologiji koju smo razvili 2006. godine, a nagrade smo prvi put dodijelili 2008. pod nazivom Indeks DOP-a. Prije četiri godine pri doradi metodologije, promijenili smo ime u HRIO. Dakle, metodologiju smo razvili sami, ali konzultirajući renomirane svjetske metodologije kao što su Corporate Responsibility Award organizacije Business in the Community i Dow Jones Sustainability Index Globalne smjernice za izvještavanje o održivosti GRI. Tijekom zadnje revizije, metodologija je usklađena i s ESRS - Europskim standardima za izvještavanje o održivosti koje propisuje CSRD – Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti. Metodologija je u obliku upitnika dostupna na platformi HRIO u formi aplikacije u kojoj pak kompanije odgovaraju na pitanja. Rezultati se boduju i rangiraju. Vrednovanje održivih praksi vrši se kroz šest područja: Održivo korporativno upravljanje; Upravljanje okolišem; Odgovorne prakse u radnoj okolini; Odgovorni odnosi sa zajednicom; Ljudska prava; Dječja prava. Ova su područja razrađena potpoglavljima i nizom pokazatelja. Upitnik se razlikuje za velika, srednja, mala ili javna poduzeća, a upitnik za velike primjerice sadrži 149 pitanja. Najbolja poduzeća, nakon dodatne procjene komisije, svake godine nagrađujemo. Glavne nagrade dodjeljujemo za četiri kategorije poduzeća – veliko, srednje, malo i javno, a sektorske nagrade dodjeljujemo za uspjeh u pojedinom poglavlju upitnika.

Za HRIO se mogu prijaviti sve kompanije registrirane u Hrvatskoj i sudjelovati na natječaju, a nakon ispunjavanja upitnika dostupan im je pregled s ostvarenim rezultatom i konzultacije kako bi razumjeli gdje ima prostora za poboljšanje. Iako najveću vidljivost dobivaju nagrade, HRIO je prije svega edukativni alat koji kompanijama pomaže ocijeniti prakse održivosti i planirati napredak. Broj kompanija koje se uključuju u HRIO raste svake godine te prelazi 200 sudionika, što je značajan broj kada se u obzir uzme kompleksnost metodologije koja je za veliki broj kompanija detaljna jer traži puno informacija koje kompanije ne mjere i njima ne upravljaju. Od prošle godine se poduzeća koja sudjeluju u upitniku mogu prijaviti za certifikat HRIO. Naime, razvili smo standard pomoću kojeg omogućujemo poduzećima da prođu kroz detaljnu evaluaciju utjecaja te će im, ako su prakse u skladu s kriterijima, biti dodijeljen certifikat HRIO, oznaka koja jamči da su postigli određeni stupanj održivosti. Očekujemo veliki interes za certifikat jer će on služiti kao dokaz za održive prakse dobavljača što je, zbog obveze izvještavanja o utjecajima u dobavljačkom lancu za poduzeća u EU, iznimno bitno.

Prema Vašem sudu, koliko je održivost prepoznata u poslovnom svijetu?

Iskustva su nam vrlo različita, no generalno gledano, ni približno dovoljno. S jedne strane je uvođenje regulative koja propisuje obvezu analize utjecaja i izvještavanje, povećalo interes za ove teme, no s druge strane, u velikoj je mjeri održivost svedena na compliance, odnosno na poštivanje regulative, dok je važno da je održivost kriterij za inovacije, transformacije, samo evaluacije, odnosno da se razumijevanje vlastitih negativnih utjecaja koristi kao kriterij za djelovanje, za traženje i primjenu boljih, manje štetnih rješenja. Mi volimo reći da je ESG pojeo održivost. Razlog tome je taj što kompanije i dalje ne razumiju koliko su teme održivosti danas bitne za konkurentnost i koliko mogu pomoći boljem odlučivanju, boljem upravljanju te, u konačnici, uspjehu poduzeća.

Za kraj, kakva su očekivanja od konferencije i ovogodišnje dodjele nagrade?

Kao i dosad, očekujemo da će znanje i iskustva stečena na konferenciji potaknuti određene promjene u kompanijama, da ćemo inspirirati i motivirati stručnjake da snažnije i s više volje i truda djeluju na smanjenju negativnih utjecaja njihovog poslovanja. Održivi razvoj kompleksan je proces koji se događa sporo te zahtijeva upornost i ustrajnost. Smatramo uspjehom ako barem netko od sudionika, kao rezultat sudjelovanja u HRIO-u ili konferenciji, bolje razumije svoje mogućnosti primjene održivosti za rješenja u praksi koja će biti manje štetna za okoliš i ljude, a koje će pružiti  kompaniji mogućnost razvoja, osvajanja novih klijenata i novih tržišta. Mi duboko vjerujemo da je uspjeh već u srednjoročnom razdoblju moguć jedino uz razumijevanje i prilagodbu izazovima održivosti. Nadamo se, stoga, da Omnibus neće biti prihvaćen te da će EU i dalje ulagati u svoju održivu budućnost jer je jedino takva budućnost moguća.