Oko milijun Sirijaca stiglo je u Njemačku tijekom izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, tijekom ere Angele Merkel. Danas ih ondje živi oko 1,3 milijuna, uključujući više od 25 tisuća djece rođene u Njemačko. Sada kancelar Friedrich Merz i drugi konzervativci u njegovom koalicijskom kabinetu kažu da 'više ne postoje razlozi za azil u Njemačkoj', te pozivaju na njihovu repatrijaciju - dobrovoljnog povratka u zemlju rođenja iz zemlje izbjeglištva, piše CNN.

'Počet ćemo s konkretnim koracima za povratak Sirijaca', rekao je Merz prošlog tjedna. Naglasio je pritom da će se najprije poticati dobrovoljni povratak, ali da bi deportacije mogle uslijediti 'u bliskoj budućnosti' za one koji odbiju otići.

Merz je čak otkrio da je pozvao sirijskog predsjednika Ahmada al-Sharaa u Berlin kako bi razgovarali o mogućnostima repatrijacije i 'ponovnoj izgradnji ratom razorene zemlje'. Ono što se promijenilo u Siriji jest da Assadove vlade više nema, što je okončalo godine građanskog rata. A u Njemačkoj, Merzova koalicija pokušava se obraniti od krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kojoj raste popularnost.

Unatoč oštrim porukama iz Berlina, zasad nije jasno kolikog bi opsega bile deportacije. Vlada je do sada najavila povratak Sirijaca protiv kojih se vodi kazneni postupak. Od sloma Assadova režima, u Siriju se dobrovoljno vratilo oko 1300 ljudi, što je tek 0,1 posto sirijske zajednice u Njemačkoj.

Velik dio njih ima različite pravne statuse - neki su stekli njemačko državljanstvo (više od 160.000 do kraja 2023.), drugi imaju stalne boravišne dozvole, dok stotine tisuća posjeduju privremene dozvole temeljem statusa azila, izbjegličke ili supsidijarne zaštite (priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla). Oni s državljanstvom ili trajnim boravkom neće morati otići, potvrđuju dužnosnici CDU-a.

Privremene dozvole omogućuju rad, školovanje i pristup socijalnim pravima, ali ne jamče dugoročni ostanak, zbog čega su mnogi Sirijci u neizvjesnosti.

Strah među Sirijcima u Njemačkoj

Merzove izjave izazvale su zabrinutost među sirijskom zajednicom u Njemačkoj. 'Njegove riječi potiču desničarske želje da se deportira svakoga tko ne odgovara njihovoj viziji Njemačke. To je zastrašujuće', kaže Rafif Dawoud, 33-godišnja arhitektica iz Berlina, koja je u Njemačku stigla prije 12 godina i danas ima njemačko državljanstvo.

'Poznajem ljude koji su se dobrovoljno vratili, ali govoriti o prisilnom vraćanju ljudi koji su se integrirali, rade, podižu djecu i Njemačku doživljavaju kao svoj dom – to je sramotno', dodaje.

Drugi, poput umirovljenog inženjera koji je želio ostati anoniman, upozoravaju na nestabilnu političku situaciju u Siriji nakon Assadova pada.'„Moramo se zapitati razvija li se zemlja prema slobodnom društvu ili prema novoj totalitarnoj vjerskoj državi', rekao je.

Unatoč formalnom kraju rata, u Siriji i dalje ima povremenih oružanih sukoba i sektaškog nasilja. U ožujku su, primjerice, u pokrajini Latakija izbili sukobi između vladinih snaga i lojalista svrgnutog režima.

Sirijski aktivist Akram al-Bunni, koji je proveo godine u Assadovim zatvorima, upozorava da bi povratak mogao biti opasan. 'Oružje je i dalje u rukama ekstremističkih frakcija. Povratnici bi se mogli suočiti s novim oblicima progona', rekao je.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nedavno je u posjetu Damasku rekao da zemlja danas 'izgleda kao Njemačka 1945.' te da sumnja da bi se velik broj Sirijaca vratio dobrovoljno, zbog čega je naišao na kritike unutar vlastite stranke.

Oštre reakcije oporbe i civilnog sektora

Zeleni i ljevica oštro su osudili planove vlade. 'Vjerovati da su masovne deportacije sada moguće znači potpuno zanemariti stvarnost na terenu', rekla je zastupnica Lamya Kaddor za Der Spiegel. Udruga njemačko-sirijskih humanitarnih organizacija također je upozorila da bi repatrijacija bila 'udarac za tisuće Sirijaca koji su se integrirali i doprinose gospodarstvu'.

Prema službenim podacima, više od 6.000 sirijskih liječnika danas radi u njemačkom zdravstvenom sustavu. Bivša ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser prošle je godine upozorila da bi 'čitavi dijelovi zdravstvenog sustava kolabirali' bez njih.

Povratak Sirijaca dio je šire političke ofenzive Merzove vlade koja pokušava vratiti birače koji su se okrenuli AfD. Potonji je na izborima u veljači postao druga najjača stranka, zahvaljujući kampanji utemeljenoj na antiimigracijskoj retorici i sloganu 'Islam ne pripada Njemačkoj'.

Merz, koji je dugo bio kritičar Merkeline politike otvorenih vrata, zauzeo je oštriji stav o migracijama, dijelom. Za razliku od Merkel, koja je 2015. u povijest ušla rečenicom 'Wir schaffen das' ('Uspjet ćemo'), Merz je nedavno izjavio: 'Nismo uspjeli i upravo zato sada to pokušavamo ispraviti.'