Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi ova godina mogla biti među najtoplijima ikad zabilježenima. Time se ponovno otvara pitanje koliko smo daleko od cilja da globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 °C. Upravo to, kaže Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, ostaje ključna nit rasprava pred nadolazećim COP-om
„Želimo dostići da se spriječi rast globalne temperature iznad jednog i pol stupnja Celzija, jer bi veći porast temperature doveo do žešćih i puno štetnijih ekstremnih vremenskih događaja”, istaknula je u razgovoru za HRT.
Kako podsjeća, prije Pariškog sporazuma svijet je išao prema zagrijavanju od čak 4 °C. No od tada se slika ipak mijenja: investicije u čiste tehnologije rastu, i to snažno. „Ulaganje u čistije tehnologije poraslo je 500 puta. U 2024. godini ulaganja u čistije tehnologije dvostruko su veća nego u fosilne alternative”, rekla je Grgasović. Ipak, dodaje, tempo promjena nije dovoljno brz.
Sadašnje akcije nisu dostatne
Ovogodišnji COP održava se u Brazilu, i domaćini žele da bude usmjeren na konkretne korake. Svaka država trebala bi predstaviti svoj nacionalni doprinos smanjenju emisija do 2035. godine. Procjene, međutim, pokazuju da sadašnje obveze vjerojatno nisu dovoljne. „Trebamo razgovarati o tome kako premostiti taj jaz i kako doći tamo gdje trebamo”, poručuje Grgasović.
Posebna tema bit će financije. „Na COP-u 29 bili su postavljeni ciljevi od 300 milijardi godišnje. Na COP-u trebamo doći do toga, kako zapravo sve financijske tokove u svijetu usmjeriti u ispunjenje trećeg cilja Pariškog sporazuma - smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama”, naglasila je.
vezane vijesti
Zelena tranzicije u Hrvatskoj
Grgasović navodi da se u Hrvatskoj tranzicija financira kombinacijom europskih fondova i nacionalnih sredstava.
„Sa sredstvima koja su nam na raspolaganju iz EU fondova i nacionalnim sredstvima doprinosimo u toj tranziciji. Tako je tijekom 2023. i 2024. Vlada financirala s 80 milijuna prerađivačku industriju u njezinoj tranziciji”, kazala je.
Plan je obuhvatiti sve ključne segmente: modernizaciju centraliziranih toplinskih sustava, ulaganja u učinkovitije sustave grijanja i hlađenja te razvoj niskougljičnog prijevoza. „Za što ćemo upravo na savjetovanju imati jedan poziv od 45 milijuna eura”, dodaje.
Istovremeno će se poticati i širenje korištenja geotermalne energije. Kako zaključuje Grgasović, tranzicija zahtijeva širok pristup jer je „kompleksna, ali i vrlo skupa”.
