Nakon izgreda koji su se dogodili prošlog tjedna u Splitu i Zagrebu atmosfera u društvu postala je uzavrela. Rasprave na društvenim mrežama, govor mržnje i grafiti koji pozivaju na nasilje postali su svakodnevica, a kulturne i sportske priredbe sada zahtijevaju policijsku zaštitu. Mnogi se pitaju je li ovo tek prolazni ispad nezadovoljstva ili pokazatelj dubljih društvenih problema
O tome su u emisiji 'U mreži Prvog' na Hrvatskom radiju raspravljali Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti i Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Polarizacija privlači pozornost
Na početku emisije Borčić je istaknula da ovakvo stanje nije specifično za Hrvatsku.
'To je trenutno stanje u mnogim zemljama. To je doba duboke polarizacije koja privlači pozornost', kazala je, dodavši da su mediji i društvene mreže zaslužni za pojačavanje tih sukoba jer 'mnoge manje grupe koje žele biti u centru pažnje lakše to postižu provokacijama i nasiljem'.
vezane vijesti
TikTok i drugi algoritmi, prema njezinim riječima, 'vole nasilje i provokaciju jer donose medijski kapital i isključuju dijalog'. Iako smatra da je to opasno, Borčić vjeruje da postoji konsenzus među većinom građana o granici prihvatljivog ponašanja, naglasivši da nije vjerovala da smo došli do potpune isključivosti.
Žižić se složio s Borčić, dodajući da mediji stvaraju narativ izvanrednog stanja jer im 'odgovara konfliktni narativ'. Takve vijesti mobiliziraju javnost, no, kako je rekao, većina ljudi nastavlja živjeti izvan tog 'medijsko-političkog mjehura'. 'Mislim da se to preuveličava. Naravno da postoje nasilje i mržnja, ali ne smatram da imamo neki veliki problem', izjavio je.
Govoreći o podjelama u društvu, Žižić je napomenuo da aktualne tenzije 'ne zaoštravaju odnose između hrvatske većine i srpske manjine, nego između samih Hrvata'. Ovo, prema njegovim riječima, 'eskalira i zaoštrava povijesno-identitetski rascjep'.
Protusrpska histerija
Borčić je potom upozorila na to da takve slike stvaraju negativnu percepciju Hrvatske među turistima. 'Mi smo mirna, sigurna zemlja', istaknula je, dodajući da bi ovakvi medijski prikazi mogli naškoditi imidžu države.
Što se tiče poziva na nasilje, Borčić je naglasila da bi 'većina građana imala jasnu granicu prihvatljivosti' i izrazila nadu da neće doći do nasilja. 'Mi smo sigurna i uključiva država', kazala je.
Na kraju, Žižić je komentirao pojavu 'protusrpske histerije' u Hrvatskoj, ističući da ne smatra da postoji opća protusrpska histerija, no dodao je da postoji problem u političkom djelovanju srpskih organizacija i institucija u Hrvatskoj, osobito u pogledu povijesnog revizionizma.
Oba su sugovornika zaključila da mediji moraju biti odgovorni u svom izvještavanju jer 'banaliziranje ozbiljnih pojmova kao što su fašizam i neofašizam' može imati ozbiljne posljedice. 'Ako sve nazovemo fašizmom, onda ništa više nije fašizam', rekao je Žižić.
