NAJMLAĐE ŽRTVE KRIZE

U socijalnoj bijedi živi 40.000 djece u Hrvatskoj!

18.02.2013 u 09:07

Bionic
Reading

Početkom 2011. godine u Hrvatskoj je, prema podacima sustava socijalne skrbi, u siromaštvu živjelo 36.538 djece, a danas ih je više od 40.000, što znači da je njihov broj u samo dvije godine rastao za 10 posto, piše Glas Slavonije

Gotovo trećina djece u Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Italiji i Španjolskoj dovedena je na rub siromaštva strogim mjerama štednje koje provode njihove vlade kako bi smanjile dugove, upozorava se u novom izvješću Caritasa. Italija i druge europske države koje su dobile međunarodnu pomoć stvaraju generaciju loše ishranjenih i razočaranih mladih, koji nemaju mnogo šanse pronaći posao, ističe Caritas u svom izvješću pozivajući se na statistike Eurostata, te od europskih institucija i MMF-a traži da uzmu u obzir te podatke prije nego zatraže nove mjere štednje.

U svih pet država, uočava Caritas, porast broja djece na rubu siromaštva podudara se s vrhuncem krize 2008. godine, i povećava se iz godine u godinu. Siromaštvo posebno pogađa najranjivije skupine, pa je tako siromaštvo djece, ističe se u izvješću, jednako velik problem u svih pet država, a osobito u Španjolskoj i Irskoj gdje stopa siromašne djece najbrže raste. Iako nije uvrštena u ovo izvješće, Hrvatska potvrđuje europsko iskustvo da su djeca među prvim žrtvama ekonomske krize.

Početkom 2011. godine u Hrvatskoj je, prema podacima sustava socijalne skrbi, u siromaštvu živjelo 36.538 djece, a danas ih je više od 40.000, što znači da je njihov broj u samo dvije godine rastao za 10 posto. Riječ je o djeci koja ovise o socijalnoj pomoći, jer ih roditelji svojim primanjima ne mogu samostalno uzdržavati.

Za usporedbu, u Irskoj udio siromašne djece među populacijom do 18 godina kreće se oko 20 posto i godišnje raste za oko dva posto, dok u Hrvatskoj udio siromašne djece koja ovise o državnoj pomoći zasad zauzima ispod pet posto dječje populacije, navodi Glas Slavonije. Zbog poraznih trendova, Caritas iznosi i preporuke europskim institucijama i državama članicama da daju prioritet ekonomskoj i socijalnoj politici, osobito kad je riječ o djeci i mladima bez posla, i kroz europske fondove i kroz jaču suradnju s nevladinim organizacijama.

Ni nakon što završe školu djeca nemaju mnogo šanse za bolji život. Hrvatska je po udjelu mladih među nezaposlenima na trećem mjestu u Europi, odmah iza Grčke i Španjolske, gdje je nezaposlenost među mladima prešla 50 posto. Nezaposlenost mladih u EU je prepoznata kao najvažniji socijalni problem koji može voditi daljnjem siromašenju i socijalnoj isključenosti.