Do kraja tjedna na toj bi lokaciji trebalo biti postavljeno pet bunkera, a oni su tek početak sustava od ukupno 600 utvrđenih objekata koji bi u budućnosti trebali činiti obrambenu liniju dugu oko 965 kilometara – od sjevera Estonije sve do Poljske, piše The Telegraph.

‘Naš je cilj biti maksimalno spremni za obranu države od agresivnog susjeda’, poručio je glasnogovornik estonskih obrambenih snaga Kristjan Halg. Naglasio je kako je ključno spriječiti neprijateljsko kretanje već u samom začetku. ‘Ako im se ograniči operativna sloboda od samog početka, savezničke snage imaju znatno veću učinkovitost u obrani’, dodao je.

Bunkeri otporni na topništvo, ali ne i na sve vrste napada

U narednim mjesecima planirana je izgradnja dodatna 23 bunkera, dok se paralelno kopaju protutenkovski rovovi ukupne duljine 40 kilometara. Cijela linija trebala bi biti dovršena do 2027. godine.

Svaki bunker imat će površinu od 35 četvornih metara i projektiran je tako da može izdržati izravan pogodak topničkim projektilom kalibra 152 milimetra. Otpornost na napade bespilotnim letjelicama tipa Šahed ovisi o kutu napada, dok se procjenjuje da objekti ne bi izdržali udare jedrećih bombi.

Baltičke države ulažu stotine milijuna u obranu

Latvija, Litva i Estonija zajednički ulažu po 60 milijuna funti u projekt tzv. Baltičke obrambene linije. Riječ je o značajnom iznosu s obzirom na to da ove države, gledano u odnosu na BDP, imaju jedne od najvećih obrambenih proračuna u Europi, odmah iza Poljske.

Estonija je zasad najdalje odmakla u provedbi plana. Voditeljica odjela za infrastrukturu u Estonskom centru za obrambena ulaganja Kadi-Kai Kollo istaknula je da zemlja ima stratešku prednost jer velik dio granice čine jezero Peipus i močvarna područja koja već sama po sebi djeluju kao prirodne prepreke.

Na kopnenom dijelu granice s Rusijom planirana je izgradnja 40 obrambenih uporišta. Ona će uključivati 14 betonskih bunkera, skladišta opreme, skloništa za zalihe, protutenkovske prepreke poznate kao ‘zmajevi zubi’ teške do 1,5 tona, bodljikavu žicu i sustave za detekciju kretanja.

Testiranja otkrila slabosti, plan kasni godinu dana

Projekt je već doživio i prvo ozbiljno testiranje – krajem 2024. prototip bunkera teško je oštećen izravnim topničkim pogotkom. ‘Dobivena iskustva bila su iznimno vrijedna i omogućila su nam da korigiramo nacrte’, rekla je Kollo, dodajući da je kašnjenje povezano i s preciznim određivanjem optimalnih lokacija za svaki objekt.

U međuvremenu su poduzete i dodatne mjere sigurnosti. Estonska granična policija već je duž dijelova granice postavila sustav ranog upozoravanja poznat kao ‘zid dronova’.

Nabava PZO sustava traje godinama

Vojska se istodobno fokusira na nabavu radarskih sustava i protuzračne obrane, no taj proces napreduje sporo zbog velike nestašice takve opreme na europskom tržištu.

Raimond Kaljulaid, čelnik estonskog izaslanstva pri NATO-u, ocijenio je postavljanje prvog bunkera važnom prekretnicom. ‘To je jasan pokazatelj odlučnosti ovih država da zaštite svoju slobodu i suverenitet od ruskog imperijalizma’, rekao je.

Upozorio je i na nedostatak političke odlučnosti u dijelu Europe: ‘Neki čelnici razumiju prijetnju, ali djeluju poput zečeva pred svjetlima automobila – paralizirani su i nesposobni povući konkretne poteze, umjesto da se zadrže na praznim riječima.’