Kina je uložila ogroman novac u naftom bogatu Venezuelu, jednog od svojih najbližih južnoameričkih partnera, a državni mediji objavili su snimke sa sastanka Madura i kineskih diplomata, netom prije nego što je uhićen, kako bi pokazali suradnju između dviju zemalja. Nitko ni slutio nije da će sljedeća Madurova fotografija biti snimljena na američkom ratnom brodu, na kojoj je on s povezom preko očiju i lisicama na rukama.

Kina, zajedno s mnogim drugim državama, osudila je neočekivanu akciju Washingtona protiv suverene države. Peking je optužio SAD da se ponaša kao 'svjetski sudac' i naglasio da 'suverenitet i sigurnost svih zemalja mora biti u potpunosti zaštićen prema međunarodnom pravu'.

Ipak, iza strogih riječi, Kina će pažljivo kalkulirati kako bi očuvala svoje pozicije u Južnoj Americi i istovremeno upravljala složenim odnosima s Trumpom, planirajući svoje sljedeće korake u natjecanju velikih sila koje sada poprimaju neočekivani obrat, piše BBC u analizi.

Prilika ili rizik za Kinu

Dok neki u Kini vide priliku za autoritarnu Komunističku partiju, postoji i rizik, nesigurnost i frustracija. Trump je razorio međunarodne norme koje je Peking desetljećima pokušavao poštivati.

Kina, poznata po dugoročnim strategijama, nije ljubiteljica kaosa, a upravo se s njim sada susreće u drugom mandatu Trumpa. Peking je planirao unaprijed i izdržao povremeni trgovinski rat s SAD-om, a Xi Jinping vjeruje da je dokazao koliko je svijet ovisan o kineskoj proizvodnji i tehnologiji.

No sada se suočava s novim izazovom. Trumpov potez prema venecuelskoj nafti vjerojatno je ojačao kineske sumnje o američkim namjerama – koliko bi daleko SAD išao da ograniči kineski utjecaj?

'Ovo je zapadna hemisfera. Ovo je mjesto gdje živimo – i nećemo dopustiti da postane baza za protivnike ili rivale SAD-a', rekao je američki državni tajnik Marco Rubio za NBC. Poruka je bila jasna: Peking, makni se iz našeg dvorišta.

Kineska ekonomska izloženost u Venezueli

Odnosi Pekinga i Caracasa do sada su bili jednostavni: Kina je trebala naftu, Venezuela novac. Od 2000. do 2023. Kina je u Venezuelu uložila više od 100 milijardi dolara u željeznice, elektrane i infrastrukturu, a zauzvrat dobivala naftu. Prošle godine oko 80 posto venecuelske nafte otišlo je u Kinu, što je ipak samo četiri posto ukupnog kineskog uvoza nafte.

Ipak, postoji rizik: kineske tvrtke poput CNPC-a i Sinopeca među najvećim su igračima u Venezueli, a njihova imovina mogla bi biti nacionalizirana ili marginalizirana uslijed kaosa. Venezuela također duguje kineskim vjerovnicima oko deset milijardi dolara, no trenutno je nejasno koliko su ti poslovi stvarno ugroženi.

Kineska strategija u Latinskoj Americi

Peking će pokušati očuvati ravnotežu: ne želi ugroziti krhki trgovinski mir sa SAD-om, ali ni izgubiti svoj položaj u Latinskoj Americi. Pritom računa na svoj dugoročni utjecaj na Globalni jug – zemlje koje su skeptične prema Zapadu i Washingtonu pod Trumpom.

Kina je u posljednjih 20 godina uspješno uvjerila nekoliko država Latinske Amerike da prepoznaju Peking umjesto Tajvana, uključujući Kostariku, Panamu, Dominikansku Republiku, El Salvador, Nikaragvu i Honduras.

Suprotno tome, Trump je pokazao da je suradnja s Washingtonom nepredvidiva. To kineskoj vladi omogućuje da Xi-ja prikaže kao stabilnog vođu, što je sada važnije nego ikada.

'Situacija u Venezueli lako može skliznuti u kaos', upozorava Eric Olander iz China-Global South Projecta. 'Ne zaboravimo lekciju iz Iraka, gdje je SAD tvrdio da će naftna bogatstva zemlje financirati obnovu ekonomije. To se nije dogodilo, a Kina je postala najveći kupac iračke nafte. Slična situacija lako bi se mogla ponoviti u Venezueli.'

Sve što se događa sada velika je kocka, a Kina se, kako znamo, baš i ne voli kockati.