RASPRODAJA ILI ZAŠTITA

Treba li nacionalne parkove dati u koncesiju?

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 11.05.2012 13:37
  • Objavljeno 11.05.2012 u 13:37
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Najava davanja u koncesiju turističkih i ugostiteljskih sadržaja u nacionalnim parkovima, projekt koji, kako se čini, istovremeno guraju Ministarstvo turizma i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, otvorio je brojna pitanja, ali i ključnu dilemu – je li to bolje korištenje resursa ili 'tiha privatizacija' nacionalnog blaga. Dok je dio udruga koje okupljaju prijatelje prirode blagonaklon prema takvoj ideji, drugi se jasno i glasno opiru strahujući od – pohlepe privatnog kapitala

Dvoje ministara, Mirela Holy i Veljko Ostojić, proteklih dana na smjenu je obrazlagalo ideju raspisivanja koncesija za turističke sadržaje u nacionalnim i parkovima prirode, pravdajući takvu najavu potrebom zaštite, održavanja, očuvanja i promicanja tih područja. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode čak se najavljuje i osnivanje Nacionalne parkovne agencije koja će skrbiti o svim zaštićenim područjima.

Hoteli, restorani i drugi ugostiteljski sadržaji izdvojili bi se, po toj ideji, iz sustava i dali u koncesiju. Osam je nacionalnih parkova prije dvije godine uprihodovalo 353 milijuna kuna, no tri su bisera prirode – Plitvička jezera, Brijuni i Krka – sama donijela najmanje 300 milijuna, jer imaju veći broj posjetitelja i smještajne kapacitete za goste.

'Postoje jako velike financijske dubioze, pa se u onim parkovima koji imaju velike prihode od prodaje ulaznica, poput Plitvičkih jezera, Krke ili Brijuna, novci ne koriste na projekte zaštite prirode, što je glavni razlog postojanja tih zaštićenih područja, nego se pokrivaju gubici u hotelijerskim i ugostiteljskim sadržajima', pojasnila je ministrica Mirela Holy za Hrvatski radio razloge za raspisivanje koncesija.

Poznavatelji prilika ipak tvrde kako će budućim koncesionarima biti zanimljivi tek Plitvička jezera i Brijuni, jer preostalih šest parkova, uključujući i Krku, bez obzira što je pohode brojni turisti, i nema adekvatnih ugostiteljskih objekata.

Osim već dobro poznatog straha da će se koncesije dodjeljivati ljudima bliskim vlasti, slikovito rečeno, 'onima koji su bliže vatri i više daju', aktivisti koji se bave zaštitom prirode strahuju i od gramzivosti privatnika.

Nacionalni parkovi već su komercijalizirani

'Svaki koncesionar očekivat će što manja ograničenja i što veći prostor kako bi profitabilnije radio svoj posao. Interes mu je i da sadržaji koje će nuditi budu što bliže prirodnim fenomenima, dakle ne na granici, ni izvan parka. Takvi su interesi suprotni interesima zaštite prirode', smatra Ladislav Radoslović, voditelj udruge Animalia, inače vrlo aktivan u borbi za zaštitu prirodnih resursa u Hrvatskoj.

Leo Nikolić

Leo Nikolić

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

Ističe i kako lokalno stanovništvo uopće neće moći konkurirati za koncesije na velikim hotelima na Brijunima i Plitvicama, jer za to nisu ekonomski spremni. Neminovnost je, kako najavljuje, da će koncesionari na tim objektima u srcu nacionalnih parkova postati velike kompanije, moguće i strane.

'Time se izravno onemogućava ruralni razvoj, jer lokalna zajednica jedinu mogućnost opstanka može imati u tradicijskoj poljoprivredi i agroturizmu, što se ovakvim koncesioniranjem destimulira. Nacionalni parkovi trebali bi biti usmjereni stimuliranju razvoja ruralnih područja izvan parkova, a to je ono što se ne čini, a kako vidimo, niti se neće činiti. To je tragično', smatra Radoslović.

Protiveći se ulasku privatnog kapitala u nacionalne i parkove prirode, Radoslović navodi još tri aspekta. Podsjeća na činjenicu da su, primjerice, objekti na Brijunima i Plitvičkim jezerima građeni i održavani novcem poreznih obveznika, a ti će se sadržaji dati privatnicima na eksploataciju.

Nadalje navodi i moralni aspekt, ukazujući kako su nacionalni parkovi vrhunsko bogatstvo i blago Hrvatske, pa mu je svaka ideja o privatizaciji bilo kog dijela tih fenomena prirode – neprihvatljiva. Parafrazira u tom kontekstu Ivu Horvata, velikog botaničara i biologa, znanstvenika svjetskoga glasa.

'Još prije 60 godina dr. Horvat je rekao rečenicu koja je, formalno, teorija nacionalnih parkova do danas i po kojemu 'čovjek treba biti pun poštovanja pred velikom prirodnom cjelinom u koju je zašao'. Tome dodajem – i ne da gradi, daje u koncesiju ili bilo što drugo', kaže Radoslović.

Kao četvrti aspekt dodaje i podatak da su nacionalni parkovi već sad komercijalizirani, pa su i ulaznice, primjerice za NP Plitvička jezera za razgledanje kojih se mora izdvojiti 120 kuna po osobi, u neskladu sa socijalnom slikom Hrvatske.

Glavna opasnost – ljudska pohlepa

Dok je dio 'zelenih aktivista' blagonaklon prema ideji koncesioniranja dijelova nacionalnih parkova, navodeći kako je nužno da se zna tko što radi kad je turizam, odnosno zaštita prirode u pitanju, drugi se zalažu za vrlo jasne i striktne koncesijske ugovore u kojima će se 'točno definirati ukupni kapacitet, način vrijeme i mjesto obavljanja djelatnosti'.

Bivši ministar Bajs poziva na oprez s koncesionarima

Na činjenicu da će koncesionarima u nacionalnim parkovima jedini interes biti kako zaraditi upozorava i bivši ministar turizma, Damir Bajs. 'Interes koncesionara bit će samo – prihod i zarada. Ne treba tu ništa biti posebno mudar. Zato se Vlada treba postaviti tako da model bude prihvatljiv koncesionarima, ali da zaštiti i nacionalna dobra', smatra Bajs.

Ukazuje i na činjenicu da se hoteli i svi ugostiteljski sadržaji nalaze usred nacionalnih parkova. 'Treba obratiti posebnu pažnju na to omogućava li koncesija i neke druge stvari, poput ulaganja u postojeće objekte i izgradnje novih', upozorava Bajs.

'Osnovna opasnost od davanja koncesijskih odobrenja leži u negativnoj ljudskoj naravi, točnije pohlepi. U slučaju da je koncesionar pohlepan i želi svim sredstvima neograničeno povećati svoje kapacitete i prihode takav način ponašanja u praksi dovodi do ugrožavanja zaštićenih područja i sukoba s ciljevima zaštite', upozorava Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode i ptica.

Po njegovu mišljenju, 'baš nikada ne treba trčati za novcem po cijenu uništavanja prirodnih ljepota i dobara', iako mogućnost davanja koncesije na pojedine djelatnosti u zaštićenim područjima ne smatra 'neobičnom niti nepoželjnom idejom'.

Komentirao je i tzv. američki model centraliziranog upravljanja zaštićenim područjima, kakav se namjerava provoditi i u Hrvatskoj kroz Nacionalnu parkovnu agenciju, navodeći kako bi to u konačnici moglo spriječiti 'lošu balkansku praksu' imenovanja ravnatelja ustanova po stranačkoj pripadnosti, a ne po stručnoj i poslovnoj sposobnosti.

Na žalost, najveći je dio sredstava poreznih obveznika odlazio na plaće djelatnika, kako to upozorava i Tibor Mikuška, ukazujući da se to trebalo usmjeriti na projekte zaštite i unapređenja zaštićenih područja. Očito se, kao i drugdje, slušala politika, a ne struka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi