Ima li nade za UN?

Prijestolje mudrosti, UN, ovog je tjedna bilo pravo poprište političkih gladijatora iz cijelog svijeta. No ovaj put je to bilo skoro pa 'jedan protiv svih'. Hoće to tako kad za govornicom najveće međunarodne organizacije serviraš litanije protiv – međunarodnih organizacija. Dobili smo 37-minutnu rundu Trumpove samohvale, ali i poziv za istupanjem iz Međunarodnog kaznenog suda. Jer zašto bi tamo neki sijedi suci u Haagu odlučivali tko je zločinac kad to može i narančasti sudac besplatno. Srećom, Trump je zasad uvjerio samo otočnu državu Naoero (odnosno Nauru) u svoju viziju unilateralnog svijeta.

To, naravno, ne znači da je sam UN bitno očvrstio noge na kojima već duže vrijeme jedva stoji, a priznao je to i sam šef Guterres, pozvavši na nužne reforme. Probni rok ta organizacija mora nekako izdurati do kraja Trumpova mandata, ali ako ga i izdrži, u koga će se onda moći upirati prstom zbog neefikasnosti? Jer sada, ne samo učmali korporativni, nego i ratni duhovi, zaposjeli zgradu u New Yorku.

Donald Trump, od Kine do Grenlanda

I dok je Trump svojim govorom u UN-u učvrstio neprijateljstvo s europskim čelnicima (koji mu ionako nisu bitni), dobio je novog BFF-a, Xi Jinpinga. Kineskog predsjednika u Washingtonu dočekala su dva bombardera, a Trump se potrudio okupiti i ešalon američkih AI moćnika da pokaže tko je gazda svijeta.

No odnos dvaju predsjednika, kaže Trump, nikad nije bio bolji. Kinez je pozvao kolegu da ne upada u Tukididovu zamku, a vjerujemo da će kip orla koji je dobio od 'kralja Danaja' više puta provući kroz rendgen prije povratka u domovinu. Amerikancima će uskoro stići i dvije pande iz Kine, a dok god one pristižu, svijet može mirno spavati.

Miran san, barem na neko vrijeme, sad mogu imati i Grenlanđani, koje američki predsjednik maltretira već duže vrijeme upravo zbog širenja kineskog utjecaja na Arktiku. Sporazum koji je pao ovog tjedna kaže da nema pripajanja teritorija, niti kupovine, ali će Amerikanci povećati vojnu prisutnost na otoku i dugoročnu kontrolu nad ključnim sigurnosnim pitanjima na Arktiku. Mogao je to Trump dobiti i bez dramatiziranja i prijetnji aneksijom, ali njegova diplomacija koristi druge taktike. Inače ne bi sada mogao prijatelju Xiju prodavati priču da je Grenland američki.

Nijemci hodaju po rubu

Tek što smo se malo oporavili od AfD-ove prve pobjede na pokrajinskim izborima u Njemačkoj, prošle nedjelje stigao je novi šok. Pale su još dvije utvrde političkog mainstreama. Dok su krajnji desničari slavili u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, glavni grad su prvi put uzeli krajnji ljevičari pod kormilom ni manje ni više nego – kćeri turskih izbjeglica. Kako je 45-godišnja Elif Eralp, koju već zovu 'berlinski Mamdani', to uspjela? Upravo po recepturi njujorškog gradonačelnika – u svojoj kampanji se fokusirala na stambenu krizu u njemačkoj metropoli, a rješavala bi je tako da 'podruštvi' 220.000 stanova u vlasništvu stambenih korporacija.

Njezini pobornici reći će da je to pravo rješenje za grad u kojem se najamnina pretvorila u privatni porez na pravo postojanja, a protivnici da je riječ o krađi tuđeg vlasništva.

Bilo kako bilo, kratkog rukava ostao je kancelar Merz, a debakl svoje stranke u objema pokrajinama jest nazvao katastrofom, ali iz kancelarske fotelje ne ide, barem ako se njega pita. A ako se ovakav trend nastavi, neće ga se više ništa ni pitati.

Ruski 'izbori': Putin opet pobijedio, kao da je moglo drukčije. I što ćemo sad?

Rusija je od 18. do 20. rujna održala višestranačke 'izbore', i ta će riječ, bar dok je Vladimir Putin živ, ostati pod navodnicima. Rezultati će nominalno reći da je Putinova Jedinstvena Rusija osvojila 57,83 posto glasova i 355 od 450 mjesta u Dumi, čime zadržava dvotrećinsku, odnosno ustavnu većinu. Da je Putin Aleksandar Vučić, pohvalio bi se da je ovo najbolji rezultat Jedinstvene Rusije u povijesti po broju mandata.

A sad malo i o razlozima zbog kojih se izbori u Rusiji zovu 'izbori'. Jabloko, jedina registrirana stranka koja se otvoreno protivila ratu, osvojila je tek jedno mjesto u regionalnom parlamentu u Novgorodu, nije joj dopušteno imati saveznu listu, a jedan njezin promatrač u Sankt Petersburgu se onesvijestio. Niz antiratnih kandidata prethodno je uklonjen iz političke utakmice, OESS nije imao promatračku misiju, a u našem pregledu možete pročitati i više o tome kako je prošlo glasanje na okupiranim područjima Ukrajine – možete misliti.

Zanimljivije od toga tko je pobijedio jest što Kremlj radi s rezultatom. Putin je vezao izbore uz potporu vojnom djelovanju dok u Dumu ulazi veći broj ratnih veterana, čvršće povezujući unutarnju politiku s ratom u Ukrajini.

Uz osiguranu većinu dovoljnu za dodatno prčkanje po ruskom ustavu, ključno pitanje je za koje će još poteze Putin koristiti ovu pobjedu kao političku legitimaciju. Naravno, prije svega je u pitanju nastavak rata i moguće nove mjere povezane s mobilizacijom. Ukratko – Putinov ratni stroj sprema se za novi krug oko sunca.

Promptali ste – gledajte: Kako je AI uhakirao australsku vladu

Australska vlada pohvalila se povijesnim postignućem AI-a, dosad nezapamćenim kad je riječ o javnim uslugama. AI agent OpenAI-a u lipnju je, naime, neovlašteno ušao u vladin portal s podacima Medicarea, australskog sustava zdravstvenog osiguranja. Agent je navodno istraživao podatke o javnoj zdravstvenoj potrošnji, ali je pritom prešao granice dopuštenog pristupa i otvorio datoteke na portalu kojim upravlja sustav javnih usluga Services Australia.

Australska vlada incident smatra neprihvatljivim, a osnovana je i posebna radna skupina koja treba utvrditi što se dogodilo. OpenAI navodi da nema dokaza da je agent pristupio podacima pacijenata dok australska vlada istražuje jesu li njegove aktivnosti zahvatile još tri stranice povezane sa zdravstvom.

Priča je zanimljivija ako se makne iz kategorije klasičnog kibernetičkog napada. Zasad nema naznaka da je netko naredio agentu da napadne australsku vladu jer je AI tijekom izvršavanja legitimnog zadatka sam poduzeo akcije koje njegov proizvođač nije predvidio. OpenAI je priznao da su njegovi modeli napravili upravo to, a Canberra želi utvrditi i zašto njezini sigurnosni sustavi nisu sami otkrili proboj.

Australija pritom nije izoliran incident. Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je Googleov Gemini tijekom sigurnosnog testiranja samostalno hakirao tri kompanije. U jednom slučaju pogađao je lozinke dok nije ušao u zaštićeni sustav, a u druga dva pronašao je pristupne podatke u javno dostupnom repozitoriju. Slične neželjene izlaske AI agenata iz zadanih granica tijekom testiranja prijavili su i Anthropic, Meta i OpenAI, a tu su i zlonamjerni 'civili' koji koriste AI kao hakera.

Ovaj slučaj još jednom nameće pitanje što se događa kada agenti kojima dajemo internet, preglednik, kod i mogućnost samostalnog djelovanja počnu prelaziti granice zadatka bez izričite naredbe čovjeka. Ovo pitanje prvi put postavljamo za jedan informatički proizvod javne uprave, a Australci kao da su ga anticipirali – njihova je obavještajna služba na takvu mogućnost upozorila samo devet dana prije slučaja Medicare. Spavaš li mirno, Orwellu?

U Jugoslaviji je bilo svega, pa i jogurta. Bilo na Trump TV-u

Donald Trump dobio je televiziju po svojoj mjeri – doslovno. Bijela kuća pokrenula je Trump TV, 24-satni online stream predsjednikovih govora, nastupa, objava i arhivskih greatest hitsa, bez uredništva i novinara koji bi između Trumpa i publike mogli postavljati nezgodna pitanja. Početak nije prošao baš kao televizijski događaj godine: kanal se našao na meti podsmijeha i zbog skromne gledanosti, a The Verge je zaključio da se zasad uglavnom radi o beskonačnim reprizama Trumpa na YouTubeu.

Pokrenut je neposredno nakon što je Bijela kuća zabranila pristup CNN-u, MS Nowu i Politicu, zbog čega su se velike američke televizijske kuće, uključujući ABC, CBS, NBC i Fox News, povukle iz televizijskog poola Bijele kuće. Zabranjeni mediji tužili su administraciju, pozivajući se na Prvi amandman, a savezni sudac Tim Kelly presudio je u njihovu korist te je tako Trump doživio još jedan bolan medijski udarac.

Na novom Trump TV-u upečatljivo mjesto sigurno će dobiti i Melania Trump, a jasnu kandidaturu istaknula je ovotjednim intervjuom za Fox & Friends, u kojemu se prisjetila odrastanja u socijalističkoj Jugoslaviji. 'Imala sam vrlo lijepo djetinjstvo' i 'ništa mi nije nedostajalo', pohvalila se i ipak skrušeno dodala da se moralo paziti što se radi i da nije bilo slobode kakvu je kasnije upoznala u SAD-u.

Ništa o nestašici različitih vrsta jogurta i drugim problemima, na koje nam je skrenula pozornost još jedna analitičarka socijalizma, Kolinda Grabar Kitarović. Jedno je sigurno: ni Jugoslavija, a bome ni Amerika tada nisu imale Trump TV.