Rusija je nakon trodnevnih parlamentarnih izbora dobila još uvjerljiviju dominaciju Jedinstvene Rusije u Državnoj dumi. Prema preliminarnim rezultatima, stranka koja podupire predsjednika Vladimira Putina osvojila je 355 od ukupno 450 zastupničkih mjesta – najviše u svojoj povijesti. No pravo značenje ovih izbora neće se mjeriti samo brojem mandata. Kako navode CNN i TIME u svojim analizama, najvažnije pitanje jest što će Kremlj učiniti s rezultatom koji već predstavlja kao potvrdu nacionalnog jedinstva i potpore svojoj politici, osobito u pogledu rata u Ukrajini i napetosti s članicama NATO-a
Prema ruskoj Središnjoj izbornoj komisiji, nakon prebrojavanja više od 95 posto glasova Jedinstvena Rusija osvojila je 57,83 posto glasova, u odnosu na 49,8 posto na izborima 2021. godine. Time dobiva 355 mjesta u Dumi, znatno više od 324 mandata, koliko je osvojila prije pet godina i više od dosadašnjeg rekorda od 343 zastupnika iz 2016. godine. Izlaznost je, prema službenim podacima, bila nešto viša od 59 posto.
To su prvi parlamentarni izbori u Rusiji od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Putin ih je unaprijed predstavljao kao pokazatelj nacionalnog jedinstva i potpore ruskim vojnicima dok je Kremlj samo njihovo održavanje usred rata koristio kao dokaz političke stabilnosti i normalnog funkcioniranja države.
Glasanje je održano i na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom – na Krimu te u dijelovima Donecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti. Te teritorije međunarodna zajednica ne priznaje kao dio Rusije, a više zapadnih država osudilo je održavanje izbora na njima kao kršenje ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava.
vezane vijesti
Izbori bez stvarne antiratne alternative
Sam ishod izbora nije predstavljao veliko iznenađenje. Ruski politički prostor posljednjih godina snažno je sužen, a savezna lista Jabloka, jedine registrirane stranke koja otvoreno zagovara prekid rata, nije mogla sudjelovati na njima nakon odluke ruskog vrhovnog suda. Stranka je ipak sudjelovala na dijelu regionalnih izbora i osvojila mali broj mandata u Novgorodskoj oblasti.
Zato David Szakonyi, profesor sa Sveučilišta George Washington koji proučava Rusiju u Putinovu razdoblju, upozorava da ove rezultate ne treba jednostavno čitati kao pokazatelj stava građana prema ratu. 'Bili su bez mogućnosti glasanja protiv njega', rekao je za TIME, ističući da izborni uvjeti nisu bili slobodni ni ravnopravni.
Kremlj ih tumači potpuno drukčije, a glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da oni pokazuju 'najvišu razinu konsolidacije ruskog društva oko šefa države'. CNN u svojoj analizi ističe da će politička težina izbora ovisiti o tome za što će Kremlj koristiti novu potvrdu parlamentarne dominacije. U zemlji koja se suočava s dugotrajnim ratom, ekonomskim pritiskom i sve češćim ukrajinskim napadima dronovima vlast može predstavljati taj rezultat kao mandat za nastavak postojećeg kursa.
Hoće li uslijediti nova mobilizacija?
Najosjetljivije pitanje jest ono o mogućnosti nove mobilizacije.
Posljednja djelomična mobilizacija provedena je u rujnu 2022. godine, kada je pozvano oko 300.000 ljudi, a izazvala je veliko nezadovoljstvo i odlazak stotina tisuća Rusa iz zemlje, zbog čega je Kremlju ponavljanje takvog poteza politički osjetljivo.
Putin je posljednjih tjedana odlučno odbacivao tvrdnje da se nakon izbora sprema nova mobilizacija. Početkom rujna takve je navode nazvao 'potpunom besmislicom', a nekoliko dana poslije poručio da trenutačno ne postoji scenarij zbog kojeg bi ona bila potrebna.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je iznio suprotnu procjenu, tvrdeći da Kijev očekuje da će Rusija nakon izbora pokušati mobilizirati dodatnih 300.000 ljudi.
Analitičari s kojima je razgovarao TIME tumače da Jedinstvenoj Rusiji dodatni mandati zapravo nisu bili potrebni da bi kontrolirala parlament i imala ustavnu većinu. Veće značenja rezultata moglo bi zato biti političko: Kremlj ga može koristiti kao argument kada od stanovništva bude tražio dodatne žrtve za rat.
Szakonyi smatra da bi Duma mogla lakše poduprijeti širenje vojnog novačenja ili veće izdvajanje za rat, čak i nauštrb zdravstva, obrazovanja i drugih domaćih prioriteta. Olena Lennon sa Sveučilišta New Haven ocjenjuje da izbori prije svega stvaraju sliku nacionalnog jedinstva i političke stabilnosti te vlastima mogu pružiti dodatno pokriće za nepopularne mjere – od jačeg prebacivanja gospodarstva na ratnu proizvodnju do moguće šire mobilizacije.
Ratni veterani ulaze u Dumu
Novi saziv parlamenta pokazuje i drugi element Putinove političke strategije jer u Dumu ulazi 49 veterana rata u Ukrajini.
Reuters navodi da Kremlj posljednjih godina pokušava ratne veterane pretvoriti u novu političku elitu, predstavljajući vojnu službu kao put prema državnim i političkim funkcijama. Takav model mogao bi pomoći i dobrovoljnom novačenju bez posezanja za novom prisilnom mobilizacijom.
Pritisak na Rusiju raste i izvan parlamenta. Posljednjih dana glasanja ruske vlasti izvijestile su o velikom valu ukrajinskih napada dronovima, a prema ruskim tvrdnjama, od subote su presreli više od 1600 njih, među kojima je 450 navodno bilo usmjereno na Moskvu. Te brojke nisu neovisno potvrđene.
Rat sve snažnije ulazi i u svakodnevni život stanovništva. Reuters piše o gospodarskim pritiscima, manjku radne snage, visokim kamatama i problemima s opskrbom gorivom nakon ukrajinskih udara na ruske rafinerije. Time je Kremlju sve teže održavati dojam da se rat može voditi bez ozbiljnijih posljedica za život u Rusiji.
Zapad ukazuje na uvjete u kojima su izbori održani
Francuska je nakon izbora poručila da nisu bili ispunjeni uvjeti za 'slobodne, pluralističke i demokratske izbore'. Njezino ministarstvo vanjskih poslova pritom je navelo represiju nad civilnim društvom i oporbom, isključivanje političkih stranaka, sve veća ograničenja slobode izražavanja i zabranu neovisnih medija. Pariz je također upozorio da Rusija nije pozvala promatračku misiju OESS-a, pa na izborima nije bilo neovisnog međunarodnog promatranja.
Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška osobito su osudile glasanje održano na okupiranim ukrajinskim područjima, poručivši da ono ne može promijeniti njihov status prema međunarodnom pravu. Kremlj, s druge strane, prikazuje izbore kao dokaz suprotnog – stabilnosti političkog sustava i potpore Putinovu vodstvu.
Zato će njihovo stvarno značenje biti jasnije tek u mjesecima što dolaze. Jedinstvena Rusija već je imala dovoljno glasova za gotovo sve što Kremlj želi provesti kroz parlament, stoga rekordnih 355 mandata ne mijenja bitno raspored moći, ali vlastima daje politički argument da svoju dosadašnju politiku predstave kao potvrđenu na izborima.
Hoće li nakon toga uslijediti veća izdvajanja za rat, jače novačenje, dodatno stezanje kontrole u zemlji ili nova mobilizacija, zasad nije poznato. Analitičari procjenjuju će Kremlj koristiti izborni rezultat kao dokaz da za nastavak svojeg smjera ima potporu birača.
