Prema preliminarnim rezultatima objavljenima u ponedjeljak, stranka je osvojila 57,83 posto glasova i trebala bi imati rekordnih 355 od 450 zastupničkih mjesta u Državnoj dumi, čime zadržava ustavnu većinu. Izlaznost je, prema podacima ruskog Središnjeg izbornog povjerenstva, bila 59,3 posto.

Riječ je o prvim parlamentarnim izborima u Rusiji od početka potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Održani su od 18. do 20. rujna, u političkom sustavu koji kritičari opisuju kao strogo kontroliran, uz snažno sužavanje prostora za stvarnu oporbu. Reuters navodi da je velik broj kandidata liberalne stranke Jabloko bio spriječen u kandidaturi, dok su antiratni kandidati posljednjih godina bili izloženi zatvaranju i drugim pritiscima.

S druge strane, neovisni europski promatrači nisu bili prisutni na izborima. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) priopćila je da Rusija nije pozvala njezine promatrače, čime je, prema toj organizaciji, prekršila međunarodne obveze koje je sama prihvatila.

Vojnici na biralištima

Izbori su održani uz izrazito militariziranu atmosferu, piše The Independent u analizi. Snimke objavljene tijekom glasanja prikazivale su birače kako ubacuju listiće u kutije dok uz njih stoje naoružani vojnici.

Takve su snimke zabilježene i u dijelovima Donjecke oblasti. Riječ je o područjima u kojima Rusija održava vlast nakon što ih je nezakonito okupirala tijekom rata.

U govoru prije izbora Putin je biračima poručio da će njihov izbor pokazati jedinstvo ruskog društva.

'Vaš izbor i odlučnost još će jednom pokazati da milijuni ljudi podržavaju naše borce i da stojimo zajedno, ujedinjeni zajedničkim vrijednostima, povijesnim sjećanjem i ljubavlju prema domovini', rekao je Putin.

Ruske vlasti izbore su prikazivale kao potvrdu nacionalnog jedinstva, dok ih kritičari smatraju procesom u kojem je prostor za stvarno političko natjecanje ozbiljno ograničen.

OESS nije smio promatrati izbore

Jedan od najvećih problema bio je izostanak neovisnog međunarodnog nadzora.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je OESS optužilo za 'dvostruke standarde', nakon kritika koje su stizale iz te organizacije. No predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Pere Joan Pons ocijenio je da je odbijanje promatrača kršenje ruskih obveza kao države sudionice OESS-a.

Direktorica OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Maria Telalian odluku je nazvala 'duboko žalosnom'. Upozorila je da izostanak neovisnog međunarodnog promatranja biračima, kandidatima i međunarodnoj javnosti uskraćuje objektivnu procjenu izbornog procesa te smanjuje transparentnost i povjerenje u izbore.

Oporba: 'Zatvoreni, prognani, isključeni ili mrtvi'

Ograničavanje političke konkurencije nije se odnosilo samo na međunarodne promatrače. Liberalna oporbena stranka Jabloko, jedina registrirana ruska stranka koja se otvoreno protivi ratu, nije uspjela osvojiti nijedan mandat u saveznoj Dumi, iako je osvojila mjesto u jednom regionalnom parlamentu, u Novgorodskoj oblasti.

Još prije izbora ruski Vrhovni sud spriječio je Jabloko da sudjeluje sa svojom stranačkom listom, čime je dodatno sužen prostor za otvoreno antiratno političko djelovanje. Reuters je uoči glasanja izvijestio i da su pojedini kandidati te stranke bili pod nadzorom i suočeni s prijetnjom zatvaranja zbog svojih stavova o ratu.

Stranka Jabloko objavila je i da je jedan njezin promatrač u Sankt Peterburgu izgubio svijest tijekom uhićenja. Policija ga je, prema stranci, privela nakon što je optužen za pokušaj 'ometanja izbora'. Komunistička partija također je izvijestila da je dio njezinih promatrača odbijen.

Nezavisni ruski i oporbeni aktivisti prijavljivali su i druge nepravilnosti, među njima otvaranje zapečaćenih glasačkih kutija, probleme sa zaštitom biračkih mjesta tijekom noći te slučajeve u kojima biračima nisu izdani papirnati listići. Te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene.

Amanda Paul iz Europskog centra za politike izborni je proces opisala kao glasanje u sustavu 'u kojem se neslaganje ne tolerira, a smislena oporba istiskuje'. Prema njezinoj ocjeni, ljudi koji predstavljaju stvarnu političku alternativu Putinovoj stranci danas su 'zatvoreni, prognani, isključeni ili mrtvi'.

Izbori usred rata i ukrajinskih napada

Glasanje se odvijalo paralelno s ratom u Ukrajini, a tijekom posljednjeg dana izbora Moskva je bila meta velikog ukrajinskog napada dronovima.

Putinove vlasti tvrdile su da je cilj napada bio poremetiti izbore. Kijev je, međutim, odbacio takvu interpretaciju, a za ruske tvrdnje o namjernom pokušaju ometanja izbora nisu ponuđeni neovisni dokazi. Reuters je izvijestio da napad nije ozbiljnije utjecao na održavanje glasanja.

Analitičari Europskog centra za politike upozorili su da je rat postao sastavni dio političkog okvira u kojem su izbori održani. Amanda Paul napisala je da poruka nije bila samo izborna, nego da je glasanje postalo još jedan front rata.

Glasanje na okupiranom ukrajinskom teritoriju

Posebno kontroverzno bilo je održavanje izbora na ukrajinskim područjima pod ruskom okupacijom.

Glasalo se na Krimu, gdje je ovo drugi takav parlamentarni izbor nakon ruske aneksije, kao i u Donjeckoj, Hersonskoj, Luhanskoj i Zaporiškoj oblasti.

Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška zajednički su osudile održavanje ruskih izbora na tim područjima. U zajedničkoj izjavi naveli su da takvo glasanje predstavlja kršenje ukrajinskog suvereniteta i UN-ove Povelje te da ne može promijeniti međunarodnopravni status tih teritorija.

U izjavi se navodi i da su izbori dio šireg sustava okupacije, uključujući nametanje ruske administracije, zakona, medija, obrazovanja, jezika i državljanstva, uz optužbe za prisilu i represiju. Zapadne države posebno su upozorile na izvješća o prisilnim nestancima, pritvaranjima i mučenju ukrajinskih građana.

Pritisci i izvan Rusije

Prosvjedi protiv Putina i rata održani su i ispred ruskih veleposlanstava u Berlinu i Londonu.

Ruska oporba koja djeluje izvan zemlje, među ostalima udovica Alekseja Navaljnog Julija Navaljnaja, pozvala je protivnike rata da ipak izađu na izbore i glasanje pretvore u simboličan čin protiv vlasti.

U Erevanu, glavnom gradu Armenije, novinar Mark Podbereskin rekao je da je doživio ono što je opisao kao otvoreno zastrašivanje. Prema njegovim riječima, članovi izbornog povjerenstva govorili su biračima da će se prije ili kasnije morati vratiti u Rusiju.

Istovremeno je predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Ela Pamfilova odbacila optužbe o manipulacijama i ustvrdila da su izbori bili 'čisti'.

Problemi s elektroničkim glasanjem

Dodatne kontroverze pojavile su se oko elektroničkog glasanja.

Pamfilova je rekla da je sustav elektroničkog glasanja u Moskvi bio meta kibernetičkih napada te za probleme optužila jednu od 'sistemskih stranaka'. Neovisni ruski medij SotaVision izvijestio je da na pojedinim biračkim mjestima ljudima nisu izdavani papirnati listići, nego su upućivani na elektroničke terminale.

Leonid Volkov, bliski suradnik Alekseja Navaljnog, ustvrdio je da je kvar sustava za izdavanje papirnatih listića možda bio namjeran te je birače pozvao da 'zahtijevaju papirnati listić'. Na pojedinim mjestima stvarali su se redovi dok su birači odbijali glasati elektroničkim putem.

Unatoč svim kritikama, službeni rezultat dao je Putinu i njegovoj stranci ono što su od izbora tražili: Jedinstvena Rusija zadržala je ustavnu većinu u Dumi, a Kremlj sada može izbore predstaviti kao potvrdu političkog smjera zemlje.