Norveški premijer Jonas Gahr Støre poziva na oprez unatoč optimističnim najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je dogovor o okončanju rata u Ukrajini nadomak potpisivanja
Uoči novih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju, norveški je premijer upozorio da europska sigurnost ne smije postati predmet trgovine u pregovorima o završetku rata.
'Bio bih oprezan', rekao je Støre u razgovoru za Politico, govoreći o očekivanjima od sastanka zakazanog za 10. i 11. studenoga. Abu Dhabi, prema njegovim riječima, trebao bi biti tek korak prema novim razgovorima koji bi uslijedili ubrzo nakon toga.
Na dnevnom redu mogli bi se naći prekid vatre u Crnom moru, koji bi omogućio sigurniji prijevoz žitarica, obustava napada na energetsku infrastrukturu, zamrzavanje crte bojišnice te mjere za izgradnju povjerenja, poput razmjene zarobljenika. Razgovaralo bi se i o sigurnosnim jamstvima koja bi trebala spriječiti novi ruski napad, rekao je norveški premijer.
vezane vijesti
Riječ je o prvom trostranom sastanku pregovaračkih timova Moskve, Kijeva i Washingtona od veljače, a održat će se nakon mjesec dana intenzivne diplomacije i sve nestrpljivijih Trumpovih zahtjeva da se postigne dogovor.
Støre je prošlog mjeseca s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom pokušao ponovno pokrenuti posustale pregovore. U Oslu su organizirali susret Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čime su, prema ocjeni norveškog premijera, Washington i Kijev ponovno približili stajališta i otvorili put razgovorima u Abu Dhabiju.
No već dan nakon sastanka Witkoff je u Sankt Peterburgu nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina humanitarcem, što je izazvalo zgražanje među europskim saveznicima Ukrajine. Støre nije želio otkriti kako je doživio tu izjavu, ali je poručio da takav izraz ne bi bio dio njegova rječnika.
Na pitanje vjeruje li američkim pregovaračima da mogu osigurati pravedan mir za Ukrajinu, odgovorio je oprezno: 'Vjerujem da SAD traži način da se okonča ovaj rat.'
Støre i Stubb razgovarali su izravno s Putinom
Norveški premijer i finski predsjednik 27. listopada telefonski su razgovarali s Putinom. Bio je to neuobičajen potez dvojice čelnika koji podupiru Ukrajinu, s obzirom na to da europske zemlje od početka ruske invazije 2022. godine uglavnom izbjegavaju izravne kontakte s Kremljem.
Njihov razgovor, koji je trajao 90 minuta, izazvao je nelagodu u dijelu susjednih zemalja, uključujući Dansku i Latviju, jer smatraju da Rusiju treba nastaviti diplomatski izolirati.
Støre se ne slaže s takvim pristupom. 'Priznajmo, on nije izoliran. Jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Washingtona', rekao je, dodajući da Europa mora imati vlastite kanale komunikacije s ruskim vodstvom.
Rat se odvija u Europi i, kako smatra norveški premijer, iluzorno je očekivati da će završiti bez europskog razgovora s Moskvom. Europa bi Putinu trebala jasno prenijeti zašto i kako podupire Ukrajinu, istaknuo je u razgovoru za Politico.
Putinovo ponašanje tijekom razgovora opisao je kao profesionalno i racionalno. Prema njegovim riječima, dvojica nordijskih čelnika i ruski predsjednik dogovorili su se da se neće prekidati i da će se držati svojih izjava. Støre je pritom odbacio medijske navode prema kojima je Putin iskoristio razgovor za predavanje o slavenskoj povijesti i opravdavanje rata.
Vjeruje li da Putin doista želi mir? Støre je odgovorio da je ruski predsjednik želio mir, rata ne bi ni bilo. Dodao je da bi sukob već završio i da je Putin proteklih godina bio spreman odustati od svojih ciljeva, s obzirom na ljudske gubitke i sve veće posljedice rata za Rusiju.
Ipak, činjenicu da je pristao na telefonski razgovor vidi kao znak spremnosti da barem sjedne za pregovarački stol. Zasad, međutim, nije vidio dokaze da je ruski predsjednik doista otvoren za dogovor. Smatra i da bi za Moskvu bilo politički skupo poslati pregovarački tim u Abu Dhabi, a potom ne postići nikakav rezultat.
Europa ne želi da se o njezinoj sigurnosti pregovara bez nje
Støre smatra da Europa mora dogovoriti zajedničke ciljeve i poruke te odrediti tko će ih zastupati u razgovorima s Trumpom i Putinom. To bi mogao biti jedan predstavnik ili skupina čelnika, a kao mogući okvir spomenuo je suradnju Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, poznatu kao format E3.
Pitanje europskog sudjelovanja u pregovorima osobito je važno zbog najava iz Washingtona o velikoj promjeni europskog sigurnosnog poretka. Trump i njegovi suradnici prošlog tjedna govorili su o planu koji bi mogao obuhvatiti cijelu Europu, a njegov zet Jared Kushner rekao je da je cilj pronaći praktična rješenja koja bi uvažila sigurnosne zabrinutosti svih strana.
Støre, međutim, upozorava da se budućnost američke vojne prisutnosti u Europi i uloga NATO-a ne smiju povezivati s pregovorima o završetku rata u Ukrajini.
'O svim pitanjima koja se odnose na europsku sigurnosnu arhitekturu morat će se razgovarati nakon završetka rata', poručio je.
Rusija je, podsjetio je, već krajem 2021. godine iznosila zahtjeve o tome gdje bi NATO smio, a gdje ne bi smio biti prisutan. 'O tome ne odlučuje Rusija. To nema nikakve veze s ovom fazom pregovora', rekao je.
Unatoč Trumpovim čestim kritikama saveznika, koje su kod dijela europskih dužnosnika potaknule zabrinutost zbog slabljenja NATO-ova učinka odvraćanja, Støre smatra da je savez i dalje u dobrom stanju. Ipak, na kraju razgovora za Politico priznao je da pojedine izjave ne pomažu njegovu funkcioniranju.
