Samo je strankama koje u različitoj mjeri podržavaju Vladimira Putina i nastavak sukoba u Ukrajini dopušteno sudjelovanje. Jedina stranka koja se otvoreno protivi ratu, Jabloko, bila je isključena. Izbori, koji su se održavali od petka do nedjelje održani su i na teritoriju Ukrajine koji je Rusija anektirala i drži ga pod kontrolom.

Prema rezultatima s preko 95 posto biračkih mjesta Jedinstvena Rusija osigurala je uvjerljivu pobjedu u Donjem domu parlamenta, Dumi, osvojivši 355 od 450 mjesta. Ovo su bili prvi parlamentarni izbori od početka velike ofenzive protiv Ukrajine 2022. godine.

Kremlj je u ponedjeljak pozdravio rezultate, uz opasku da oni "pokazuju iznimnu razinu kohezije unutar ruskog društva kada je posrijedi predsjednik države".

Prema preliminarnim rezultatima Komunistička partija Rusije (KPRF) osvojila je 40 mjesta, nacionalistička stranka LDPR 25, a stranka Novje Ljudi (Novi ljudi) 20 mjesta.

Putinova stranka tako zadržava svoju takozvanu "ustavnu" većinu od najmanje dvije trećine mjesta (301 mjesto), što joj omogućuje usvajanje ustavnih amandmana bez potrebe za potporom drugih stranaka.

Ukrajinski udari

Na konferenciji za novinare predsjednica Izbornog povjerenstva Ella Pamfilova pohvalila je "rekordnu" izlaznost, koja službeno premašuje 59 posto. "Ovo je najveća izlaznost evidentirana dosad na ovoj razini", rekla je. Konačni rezultati očekuju se u petak.

Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i sadašnji čelnik Jedinstvene Rusije pozdravio je povjerenje ukazano vladi, obećavši da će "poduprijeti smjer koji je postavio predsjednik" i da će "približiti zemlju pobjedi".

Podsjećajući na stvarnost sukoba koji je posljednjih mjeseci obilježen intenziviranjem udara s obiju strana, posljednji dan glasanja u nedjelju ujutro obilježio je ukrajinski napad u kojemu je korišteno više od tisuću dronova. Na periferiji glavnoga grada ubijene su dvije osobe, objavile su ruske vlasti. U samoj Moskvi oštećena je velika rafinerija, kazao je gradonačelnik Sergej Sobjanjin, koji je napad osudio. Kazao je da je on "jasno planiran s ciljem ometanja izbora".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao da su ukrajinski udari "znatno utjecali na moskovsku regiju".

Zelenskij je razgovarao s Donaldom Trumpom, koji je pozvao Kijev da prekine udare na ruske rafinerije. Rekao je i da je pristao na sastanak u New Yorku s američkim predsjednikom s kojim je razgovarao o "zamislima koje će pridonijeti deeskalaciji".

Izbori su održani usred društvenih napetosti dok se Rusija suočava sa zapadnjačkim ekonomskim sankcijama, redovitim ukrajinskim zračnim napadima, nestašicom goriva i ograničenjem rada interneta u nekoliko regija.

U Berlinu, središtu jedne od najvećih ruskih dijaspora, nekoliko desetaka prognanih pristaša oporbe prosvjedovalo je skandirajući "Rusija će biti slobodna!" i "Ne ratu!", prenosi AFP.

U Londonu se pred zgradom ruskog veleposlanstva okupilo oko stotinu ljudi. Mnogi su isticali ukrajinske zastave, a neki transparente na kojima je pisalo "Recite ne Putinu".

Europska unija je osudila izbore, ocijenivši da su održani u ozračju "sustavne i institucionalizirane represije".