Bolje rat nego pat

Rat na Bliskom istoku još je dublje uronio u pat-poziciju nakon što se perjanice sukoba – SAD i Iran – više ne mogu dogovoriti ni hoće li jedni drugima odgovoriti na ponudu za pregovore. Dvotjedno primirje isteklo je u srijedu, a potom ga je Trump produžio na neograničeni rok, no uz i dalje aktivnu pomorsku blokadu Hormuškog tjesnaca. Pritom inzistira na tome da su Iranu naneseni ozbiljni gubici i nada se da će ih to primorati na pregovore.

Ovo se, naravno, ne sviđa Irancima, a tvrde – i teško je reći da nisu u pravu – da je to klasična Trumpova taktika mrkve i batine, u sklopu koje je jedan dan, kako on to voli reći, 'mr. nice guy', a drugi dan kontrolu preuzme Mr. Hyde i krene mahati nuklearnim ratom. 'Strana koja gubi ne može diktirati uvjete', kaže savjetnik predsjednika iranskog parlamenta Mahdi Mohamadi, a Amerikanci, ako već nisu gubitnici u smislu žrtava, značajno gube u smislu ulupanih projektila u ovaj uzaludni rat.

Naime tijekom sedam tjedana rata američka vojska potrošila je najmanje 45 posto zaliha preciznih projektila, najmanje polovicu projektila sustava THAAD za presretanje balističkih raketa te gotovo 50 posto presretača sustava Patriot, pokazuje analiza Centra za strateške i međunarodne studije, u čemu se poklapa s povjerljivim procjenama Pentagona. Napetost raste i u Hormuzu, gdje su što Amerikanci, što Iranci zaustavili više desetaka brodova, na kojima ima i hrvatskih pomoraca. Uglavnom, čak i da zanemarimo plivajuće cijene nafte, rat je sad već ušao u fazu u kojoj se nikome ne isplati.

U Uniji jednakijih među jednakima opet teče ruska nafta

Izgleda da su nakon Orbanova pada svi došli na svoje, pa i sam Orban – barem ako je suditi po varljivom optimizmu s početka tjedna. Ruska nafta nakon višemjesečne prisilne apstinencije ponovno teče u Mađarsku i Slovačku. Ukrajinci su, vidi vraga, odjednom uspjeli popraviti naftovod Družba, a Mađari odmah povukli veto na 90 milijuna težak zajam Europske unije za Kijev.

Svi sretni i zadovoljni, reklo bi se – ali ne. Europa bez Orbana ostaje Unija bez jedinstvena, pokazao je prvi lakmus-test na sastanku šefova članica na Cipru. A Viktor je, izgleda, bio jedina točka oko koje su se svi dosad slagali.

Sad kad se riješio najveći problem naših čelnika treba rješavati i druge, pa i one s puno dužim stažem čekanja. Neki žele da Ukrajina uđe u EU preko reda, drugi svoju europsku krv nipošto ne žele dodatno okaljati Slavenima, a neki, koji su se pošteno namučili da uđu Kanaan, pomalo su i zavidni. Tako je to kad pred šalterom nisu svi isti.

U ciparskom ljetovalištu Ayia Napa naveliko se raspravljalo i o ratu na Bliskom istoku i energetskoj krizi – što ste drugo očekivali, bez konkretnih zaključaka. Nema konsenzusa ni oko potencijalne aktivacije europskog pandana NATO-ovu članku 5. u slučaju napada na jednu od članica. Niti itko i dalje zna koja je točno uloga Europe u ratu na Bliskom istoku.

Jedno je ipak jasno – nema više skrivanja iza mađarskog mačo kalkulanta. Njegov odlazak prokazao je puno malih potencijalnih Orbana u Europi, ako ćemo tako nazvati svakoga tko proturječi onome što teta Ursula misli. Sad je samo pitanje koliko će tko doista imati hrabrosti ući u njegove cipele.

No naša glavna EU teta to bi rješavala po kratkom postupku, pa se sve glasnije priča o ukidanju prava veta, uz stav da s njim Europa u novom svjetskom poretku, koji iziskuje brze odluke, ne može opstati. S druge strane, možemo li uopće više govoriti o Europskoj uniji ako napokon priznamo da cijelo vrijeme među jednakima ipak postoje jednakiji.

Da sve ne bi bilo crno, dan ranije predstavljen je famozni paket mjera za energetsku krizu i on, kao što ste mogli očekivati, podrazumijeva i novo pumpanje novca, a znamo svi što to znači. Besplatna runda vode iz česme za sve.

Alarm u Europi zbog 'Južne inkontinencije'

Nisu se džaba Trumpovi ljudi u posljednje vrijeme vrzmali po našem susjedstvu. Jasno je da je njegova dolara žedna klika nanjušila blagodati Bosne i Hercegovine, no ono što nismo znali je da Bruxelles zbog toga proživljava živčani slom. Izgleda da su shvatili da bi plinovod Južna interkonekcija, koji bi plinsku mrežu BiH trebao spojiti na hrvatsku i smanjiti ovisnost zemlje o ruskim energentima, u američkim rukama mogao prerasti u 'Južnu inkontinenciju'.

Ispostavilo se da je Europa pokušala zakočiti dodjelu unosnog ugovora donedavno nepostojećoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy iz Wyominga, nepoznatom igraču s itekako poznatim zaleđem: ljudima bliskima Trumpu.

Problem je ugovor bez natječaja (koji je moguć, gle čuda, zakonom izglasanim u ožujku), a još veći je pritisak da se stvar progura što prije. Luigi Soreca, šef delegacije EU-a u BiH, prije dva tjedna poslao je pismo tamošnjim velebnim političkim akterima: Tko želi u EU, ne dijeli milijarde iza zatvorenih vrata.

S kontroverznom tvrtkom povezani su Trumpov odvjetnik Jesse Binnall i Joe Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, ali usprkos nedostatku iskustva u sličnim projektima, planiraju uložiti čak 1,5 milijardi dolara u plinovod i druge infrastrukturne projekte u BiH. Sve to kako bi u Bosni i Hercegovini gospodarstvo cvalo, što je, kažu, prioritet Trumpove administracije.

Valja posjetiti i na to da je Michael Flynn, brat Joea Flynna i bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, prošle godine lobirao za dežurnog odmetnika u susjednoj nam zemlji, Milorada Dodika, zbog čega mu je SAD naposljetku i ukinuo sankcije.

Prije stvaranja 'Trumpove rivijere' na Balkanu valja dakako prvo riješiti političku infrastrukturu. Ruku na srce, to pokušava svaka strana, ali su oni koji se ne drže pravila ipak u tome, izgleda, nešto uspješniji.

Tko truje hranu za bebe?

Jedna od najgorih noćnih mora svakog roditelja beba i male djece kojima još nije izbila potrebna količina zubi dogodila se u selu Schützen am Gebirge u austrijskom Gradišću prošle subote. Najpopularniji proizvođač dječje hrane u našoj regiji, njemački HiPP, u suradnji s policijom utvrdio je da su pojedine staklenke s okusom mrkve i krumpira 'obogaćene' – otrovom za štakore. Svim staklenkama bilo je zajedničko to da su poklopci bili oštećeni i da se pri otvaranju nije čuo zvuk uobičajen za otvaranje zapečaćene teglice, a HiPP je izvijestio da je u pozadini toga ucjena, u sklopu koje su nepoznati trovači tražili dva milijuna eura od tvrtke.

Svi su odradili ono što su morali: HiPP je povukao proizvod iz više od 1000 Sparovih supermarketa, Slovenci su povukli cijelu seriju još iz Mercatora i Tuša, a isto su učinili i lanci iz Češke i Slovačke nakon što je po jedna zatrovana teglica pronađena u Brnu, odnosno Dunajskoj Stredi, uz to da su se tamo uključili i lanci poput dm-a. Državni inspektorat tvrdi da u Hrvatskoj sporne serije nije moguće kupiti, toksikolozi podsjećaju da postoji protuotrov, no opreza nikad dosta. U eri ratova i posvemašnjih užasa još su nam samo ovakve stvari falile.

Stabilizacija Bugarske

Nakon što je medeni mjesec s Peterom Magyarom prošao, na izborima po rubovima Europske unije opet pobjeđuju lideri koje u Bruxellesu smatraju proruskima, iako još nisu ni zasjeli u vladu kako treba pa da to i dokažu ili opovrgnu. Ovotjedni slučaj dolazi iz Bugarske, gdje je stranka Progresivna Bugarska (kako su to baš uvijek neki naprednjaci?) bivšeg predsjednika Rumena Radeva osvojila 131 zastupničko mjesto u parlamentu, pošteno isprašivši GERB odnedavno uništivog Bojka Borisova i ostatak konkurencije te si osiguravši komotnu većinu.

62-godišnjeg Radeva, bivšeg vojnog pilota, general-bojnika bugarske vojske i predsjednika države, smatraju proruskim jer se za vrijeme predsjedničkog mandata suprotstavio vojnoj pomoći Ukrajini, polako gradeći politiku lijevog populizma u stilu Zorana Milanovića. Radev se u kampanji bavio uglavnom domaćim temama poput sveprisutne korupcije, a ugled svoje nove stranke izgradio je na prednovogodišnjim protuvladinim prosvjedima protiv kontroverznog proračuna i uvođenja eura, čemu se žestoko protivio.

Bugari se nakon smjene vlasti na lev sasvim izvjesno neće vratiti, ali je Radev u pobjedničkom govoru najavio borbu za 'jaku Bugarsku u jakoj Europi', pa ga barem ne mogu strpati u dežurni antiliberalni/autokratski blok. Za Europu je možda ipak važnije to da novi šef vlade u Sofiji unosi kakvu-takvu stabilnost nakon što su osam puta organizirani izbori u proteklih pet godina redom dovodili do formiranja slabih vlada koje bi brzo propadale. A ni činjenica da je Deljan Peevski, latentni favorit trampovske struje, na izborima doživio relativni debakl nije nevažna.

Papa vs. elite 1:0

U 11 dana prešao je gotovo 18.000 kilometara i promijenio 18 letova da bi posjetio 11 gradova u četiri zemlje. Završila je Papina afrička turneja, na kojoj se profilirao kao jedan od glasnijih kritičara političkih elita.

Nakon što je izazvao gnjev svog sunarodnjaka Trumpa, Papa je poručio da ga se ne boji, a onda posegnuo za katoličkom maksimom 'tko tebe kamenom, ti njega kruhom' i odlučio kazati i štogod da bi umirio osjetljivu narav američkog predsjednika.

Tijekom boravka u Africi više puta je pozvao na pravdu i smanjenje nejednakosti te poručio političkim moćnicima da njihova uloga nije vladati narodom, nego mu služiti. Posebice je to odjeknulo na njegovoj zadnjoj postaji – Ekvatorskoj Gvineji, jednoj od najrepresivnijih zemalja u regiji. Žali, kaže, zbog korištenja religije za opravdavanje nasilja, što je zapravo jeka njegova još snažnijeg istupa u ožujku, kad je rekao da Bog odbija molitve vođa čije su ruke pune krvi.

Za kraj turneje ostavio je zatvor u Bati, u kojem politički zatvorenici borave u teškim uvjetima. Papine riječi utjehe prizvale su kišu, ali po njegovu odlasku i natruhe optimizma, pa su zatvorenici skakali po maslu sv. Ilije i uzvikivali: Sloboda, sloboda!

Kraj jedne ere

Nakon 15 godina na čelu Applea, Tim Cook predaje palicu Johnu Ternusu, dugogodišnjem šefu hardverskog inženjeringa. Premda se o tome nagađalo već duže vrijeme, ovog tjedna tvrtka je to i službeno potvrdila. Cook se u emotivnom pismu 'oprostio' od kolega i korisnika – naime, od 1. rujna postaje njezin izvršni predsjednik, a tijekom njegova mandata tržišna vrijednost Applea narasla je za oko 3,3 bilijuna eura, čime je učvrstio status tehnološkog giganta 21. stoljeća.

Osim tehnoloških izazova, Cooka su morile brige zbog politike, najviše zbog carina i Trumpovih mokrih snova o snažnom američkom gospodarstvu, a mnogi mu zamjeraju bliskost s američkim predsjednikom – iako je sve to na kraju dana (bio) 'čisti biznis'. Naposljetku je Cook uspio umiriti Trumpove tantrume i ublažiti utjecaj carina te djelomično premjestiti proizvodnju iz Kine u Indiju, uz obećanja o velikim ulaganjima u američko gospodarstvo.

Iako široj javnosti nije toliko poznat, njegov nasljednik Ternus u kompaniji je već desetljećima ključna figura i jedan od glavnih arhitekata njezinog modernog portfelja proizvoda. U Apple je došao 2001. godine i gotovo cijelu karijeru proveo razvijajući hardver, što ga čini prvim izvršnim direktorom u tri desetljeća s takvim profilom. Vodio je ili nadgledao razvoj proizvoda poput iPhonea, MacBooka, Apple Watcha i AirPodsa, pa i Vision Proa, a istaknuo se i u strateškom prijelazu na Apple Silicon.

Poznat je po pedantnosti i fokusu na detalje, a to mnogi uspoređuju s pristupom Stevea Jobsa. No za razliku od Jobsa, Ternus se profilirao kao pragmatičan i nenametljiv lider, sklon postupnim poboljšanjima, a ne radikalnim rezovima. Stoga dio analitičara propituje ima li iskustva za donošenje strateški rizičnih odluka. Ipak, najveći izazov za novog šefa bit će pozicioniranje Applea u području umjetne inteligencije i pitanje kako je integrirati u iPhone i ostatak ekosustava. Slijedi zanimljiva nova era za jednu od najvrjednijih tvrtki na svijetu – što nam Ternus sprema?

Bolujete li možda od biksonimanije?

Da vam uštedimo vrijeme prije nego što počnete guglati o čemu se radi – ne, ne bolujete jer ta bolest ne postoji. Izmislila ju je skupina znanstvenika još 2024. godine objavivši rad o navodnoj dijagnozi koja utječe na vid nakon korištenja računala. Šaljivi autori – sa 'Sveučilišta Prstenove družine' i 'Galatičke trijade' – kreirali su ne samo bolest, već i znanstvenike, institucije i ulagače. Veliki jezični modeli kao što su ChatGPT i Gemini prihvatili su biksonimaniju kao stvarno medicinsko stanje, navodeći simptome poput upale očiju i tamnih krugova uzrokovanih plavim svjetlom ekrana.

Dezinformacije, bilo da dolaze od ljudi ili umjetne inteligencije, danas se munjevito šire. Stoga opetovano treba upozoravati da AI alati 'haluciniraju' i generiraju lažne informacije ili obmanjujuće rezultate koji zvuče uvjerljivo. No naša je odgovornost provjeriti sve te informacije, kritički promišljati i povremeno se ipak osloniti na zdrav razum.

Pa, u skladu s nazivom izmišljenog sveučilišta s početka – AI to rule them all, AI to find them. AI to bring them all and in the darkness bind them. Za kraj: provjeravajte izvore, a u životu pažljivo birajte mellone.