Kubu je pogodio potres magnitude 6,1, kakav se ondje ne pamti gotovo 150 godina. Još je jači potres istog dana zadesio Filipine: uz magnitudu od 7,8 zatreslo se područje uz južni otok Mindanao, uslijed čega su, prema informacijama na koje se poziva BBC, ozlijeđene najmanje 134 osobe. O tome jesu li ova dva potresa povezana te zašto je onaj na Kubi mnogobrojne iznenadio, za tportal govori rukovoditelj Hrvatske seizmološke službe Krešimir Kuk, a komentirao je i zbivanja u Hrvatskoj
'Ovo nije prvi jak potres na Kubi jer su se događali i u povijesti, primjerice 1886. godine. Iznenađenje je vjerojatno uzrokovano činjenicom da takvog potresa nije bilo 100 godina. Ako se na nekom mjestu u povijesti dogodio jači potres, to je najbolji dokaz da se takav može ponovo dogoditi, to je jedino pitanje vremena', ističe Kuk. Ipak, objašnjava da su ovakvi potresi rjeđi, poglavito jer ovaj nije nastao na kontaktu ploča, odnosno na poznatim rasjedima.
vezane vijesti
'Malo je više izražena seizmička aktivnost jugoistočnog dijela nego sjeverozapadnog, gdje se sada dogodio, tako da su i ti faktori mogli utjecati na čuđenje koje je nastalo, no ne u smislu toga da se potres nije mogao dogoditi', kaže.
Iako o potresima na Kubi u povijesti hrvatski seizmolozi nemaju puno statistika, Kuk ističe da oni nisu periodični.
'U seizmologiji ne treba tražiti periodičnost, odnosno cikličko ponavljanje potresa svakih ne znam koliko godina', objašnjava. Drugim riječima, ako se razoran potres dogodio prije sto godina, to ne znači da će se ponoviti za sto godina.
Filipini i Kuba nisu povezani
Isto tako, to što su se dva povijesna potresa – u ovom slučaju na Kubi i Filipinima – dogodila isti dan isključivo je podudarnost, a ona, prema Kukovim riječima, nema nikakvu fizikalnu povezanost.
'Nemaju veze jedan s drugim jer se nalaze na drugim krajevima svijeta, ne radi se dakle o prostoru zajedničke tektonike, tako da ih trebamo promatrati potpuno odvojeno. Potresi na Filipinima su puno češći i puno jači. Poznata je Filipinska brazda, područje ispod mora dužine preko tisuću kilometara i širine nekoliko desetaka kilometara. Tamo je tektonika, seizmotektonika, puno izraženija, a potresi su puno češći', podcrtava Kuk.
Budući da se Filipinska tektonska ploča podvlači prema zapadu, ispod takozvane Sundske ploče, procesi su jači, što uzrokuje jača podrhtavanja. Očekivana je stoga evakuacija zbog opasnosti od novih potresa, ali i mogućnosti generiranja cunamija uz more, a i nakon jačeg potresa slijede oni naknadni.
Po pitanju trajanja potresa (trešnje, op.a.), može se reći da jači potresi duže traju.
'To djelomično ovisi, naravno, i o mehanizmu nastanka potresa, ali generalno vrijedi da što je potres jači, on duže traje', kaže Kuk.
'Bilo je i jačih potresa od ovoga: početkom 20. stoljeća (1918.) imao je magnitudu preko osam prema Richteru (8,3), a krajem 20. stoljeća (1976.) onaj na Filipinima bio je magnitude 8,1, ali taj je bio najsmrtonosniji upravo zbog toga što je generirao cunami visok devet metara, koji može izazvati velike žrtve, nekad i veće od samog potresa (zbog urušavanja građevina, op.a.)', upozorava.
Ipak, i kad nastane, a obično ga generira ovako jak potres, cunami ne mora narasti dovoljno visoko da bi izazivao velike štete, stoga može biti i metar, pa i manje visine te proći nezapaženo, objašnjava Kuk.
Južno priobalje seizmički najugroženije
Dok pratimo situaciju na Kubi i Filipinima, gdje je u tijeku evakuacija uz naknadna podrhtavanja, tportalov sugovornik osvrnuo se na seizmičku situaciju u Hrvatskoj. Imamo li razloga za brigu?
'Sve je relativno mirno. Dakle imamo neke slabije potrese, što se i inače događa. Petrinjsko područje možda je zadnjih mjesec dana malo aktivnije nego prethodnih mjeseci, ali još uvijek je to normalno kao nastavak serije nakon glavnog potresa prije nekoliko godina', sažima. Zagrebačko područje također povremeno zabilježi slabije potrese, no ono ipak nije seizmički najugroženije u Hrvatskoj.
'Južno priobalje je seizmički najugroženije područje u Hrvatskoj, tamo su potresi najčešći i najjači. Slijede šire zagrebačko područje, u koje ubrajamo i Banovinu, te šire riječko područje. Dakle to su tri, odnosno četiri seizmički najugroženija područja u Hrvatskoj', pojašnjava.
Dodaje da nemamo krajeve koji bi nas mogli iznenaditi potresom, odnosno dobro znana i definirana područja na kojemu se (jači, op.a.) potresi mogu događati i do kojih jačina (magnituda, op.a.).
Kad govorimo o onima jačima, na što se cilja, zanima nas.
'Pa to je relativno ovisno o području u svijetu koje promatramo. Za naš dio Europe i Balkanski poluotok jači potresi su svi koji prelaze magnitudu pet, a preko šest već su razorni. Filipini su dio takozvanog pacifičkog vatrenog prstena i tamo se događaju oni puno jači, koji su nama nezamislivi, u prosjeku barem jedanput ili dvaput u stotinjak godina', zaključuje seizmolog.
