Odluka je formalizirana u četvrtak, nakon što su je dan ranije pokrenuli veleposlanici država članica. Budući da nije bilo dodatnih prigovora, usvojena je i posljednja uredba koja zahtijeva jednoglasnost za izmjene europskog proračuna, piše Euronews.

Preokret nakon spora oko naftovoda

Proboj u pregovorima dogodio se svega dva dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio da je popravljen naftovod Družba, kojim ruska nafta stiže u Mađarsku i Slovačku, te da se isporuke mogu nastaviti.

Upravo je prekid opskrbe tim naftovodom bio ključni razlog zbog kojeg je mađarski premijer Viktor Orbán u veljači blokirao paket pomoći Ukrajini.

Njegova odluka izazvala je oštre reakcije drugih europskih lidera, koji su veto opisali kao 'neprihvatljiv pokušaj ucjene'. Posebno ih je razljutilo to što je Orbán još u prosincu podržao zajam i osigurao izuzeće za Mađarsku.

Jedan visoki diplomat taj je potez nazvao 'prekretnicom' u odnosima Bruxellesa i Budimpešte.

Politička promjena otvorila put dogovoru

Orbán je pitanje naftovoda Družba koristio i u predizbornoj kampanji, no na izborima je poražen. Novi politički kontekst u Mađarskoj otvorio je prostor za deblokadu pregovora.

Zemlja koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, Cipar, iskoristila je taj trenutak i uvrstila zajam na dnevni red sastanka veleposlanika, čak i prije službene objave o popravku naftovoda.

'Deblokada je važan signal u ovim okolnostima. Rusija mora zaustaviti rat, a to je moguće samo uz snažnu podršku Ukrajini i pritisak na Rusiju', poručio je Zelenski.

Oštra reakcija Rusije

Rusija je oštro kritizirala odluku Europske unije o odobravanju novog zajma Ukrajini. Taj potez u Moskvi vide kao dodatni korak prema slabljenju europskog suvereniteta i gospodarskoj stagnaciji kontinenta.

Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu poručio je da odluka Europskog vijeća o zajmu od 90 milijardi eura predstavlja 'još jedan korak prema postupnom gubitku suvereniteta europskih prijestolnica i pretvaranju Europe u stagnirajuću regiju', piše ruski TASS.

Pozvao se i na podatke Eurostata, ističući da je javni dug Italije premašio tri bilijuna eura, dok francuski prelazi tri i pol bilijuna, upozoravajući na rastući financijski pritisak unutar Unije.

Šojgu tvrdi da će dodatna izdvajanja za Ukrajinu predstavljati novo opterećenje za europske građane, koji se već suočavaju s rezovima u mirovinskim i socijalnim programima.

'Ukupni dug Europske unije sada premašuje 15 bilijuna eura', dodao je.

Na kraju je ocijenio da će trošak političkih odluka europskih čelnika u konačnici snositi građani, sugerirajući da su europske institucije 'ravnodušne prema dobrobiti vlastitog stanovništva'.

Isplate kreću uskoro, uz stroge uvjete

Europska komisija, koja će upravljati financijskim mehanizmom, najavila je da će prva isplata biti izvršena 'što je prije moguće', čim se dovrše pravni i tehnički detalji.

Za 2026. planirano je postupno isplaćivanje 45 milijardi eura, od čega 16,7 milijardi za financijsku potporu i 28,3 milijarde za vojnu pomoć. Isplate će biti uvjetovane provedbom reformi u Ukrajini, a nazadovanje u borbi protiv korupcije moglo bi dovesti do privremene obustave sredstava.

Posebno je naglašeno da će vojni dio pomoći sadržavati odredbe 'proizvedeno u Europi', kako bi što veći dio sredstava završio kod europskih proizvođača.

Ostatak sredstava i pitanje povrata

Preostalih 45 milijardi eura planirano je za 2027. godinu, čime će se pokriti oko dvije trećine financijskih potreba Ukrajine. Ostatak bi trebali osigurati zapadni saveznici.

Zajedničko zaduživanje neće uključivati Mađarsku, Slovačku i Češku, dok će preostale države članice snositi trošak kamata, procijenjen na oko tri milijarde eura godišnje.

Ukrajina će zajam morati vratiti samo ako Rusija pristane na ratne reparacije, što Moskva zasad kategorički odbija.

U međuvremenu, Europska komisija zadržava pravo korištenja oko 210 milijardi eura zamrznute imovine ruske središnje banke kao potencijalne kompenzacije.