Rastom mirovina, doduše sporim, rastu i troškovi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO-a) koji predviđa da će ove godine na mirovine biti utrošeno otprilike devet milijardi eura. Usporedno s 2012., kada je na mirovine utrošeno tek 4,6 milijardi eura, troškovi HZMO-a porasli su gotovo dvostruko
Prosječna mirovina za 967.060 korisnika mirovina prema općim propisima Zakona o mirovinskom osiguranju, bez isplata u inozemstvo, u kolovozu je iznosila 584,87 eura, a nakon usklađivanja u rujnu narasla je na 618,95 eura. Ipak, gotovo svaki šesti umirovljenik u Hrvatskoj prima najnižu mirovinu koja u prosjeku iznosi 448 eura. Kako smo, dakle, pisali, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sugeriraju da zakonski određenu najnižu svotu mirovine prima ukupno 275.425 osoba.
vezane vijesti
S druge strane, rast mirovina, iako spor, donosi povećane troškove Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) Trenutačno se zadnji dostupni podaci odnose na kolovoz te pokazuju da je do sada na mirovine i mirovinska primanja potrošeno 5,9 milijardi eura. Plan HZMO-a bio je da će se do kraja godine potrošiti 8,8 milijardi eura, piše mirovina.hr. Na sve veća izdvajanja utječe i isplata godišnjeg dodatka od šest eura po godini staža zbog kojega su se u javnosti vodile burne rasprave.
Kako piše isti izvor, prosječan staž svih 1,2 milijuna umirovljenika iznosi 31 godina, što znači da će godišnji dodatak u prosjeku iznositi 186 eura. Prema tome trošak godišnjeg dodatka iznosit će otprilike 228.870.954 eura. Taj se podatak poklapa s polugodišnjim izvješćem HZMO-a u kojem se navodi očekivani trošak od devet milijardi eura.
Proučavajući statistike, portal mirovina.hr navodi da su prošle godine ukupni troškovi iznosili nešto manje – 8,3 milijarde eura, što je obuhvaćalo jednokratne novčane naknade umirovljenicima radi ublažavanja posljedica rasta troškova života u iznosu od 253,4 milijuna eura. Sadašnja izdvajanja usporedili su s onima iz 2012. kada je za mirovine izdvojeno tek 4,6 milijardi eura – dakle, troškovi HZMO-a otada su porasli gotovo dvostruko.
Naprimjer, trošak mirovina je s 5.594.309.246 eura u 2020. godini narastao na 5.773.438.326 eura u 2021. godini, s time da je umirovljenicima u 2021. uplaćena naknada za ublažavanja posljedica pandemije u iznosu od 62,3 milijuna eura. Iduće godine trošak mirovina narastao je na 6,2 milijarde eura, a Vlada je te godine isplatila jednokratne naknade umirovljenicima u iznosu od 183,7 milijuna eura. 2023. trošak je narastao za milijardu eura, piše isti portal.
Ističu da su rashodi za mirovine i mirovinska primanja veći za 428 milijuna eura, odnosno 10,55 posto naspram istog razdoblja prošle godine, a pozivajući se na objašnjenje HZMO-a naglašavaju da je na to najviše utjecalo usklađivanje mirovina u siječnju koje je iznosilo 3,03 posto kao i promjene u strukturi i broju korisnika nakon čega je uslijedilo još jedno od 6,48 posto.
Naravno, mirovine nisu jedini razlog povećanih troškova Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Povećava se, primjerice, broj korisnika nacionalne naknade za starije osobe za koju je, prema pisanju portala mirovina.hr, isplaćeno 17,17 milijuna eura, a postoji i mjesečni doplatak za djecu čiji se broj korisnika smanjuje, a koja, kako piše mirovina.hr, stoji oko 16 milijuna eura.
