Nakon Washingtona i Moskve, i Peking je potvrdio da će Donald Trump, Vladimir Putin i Xi Jinping u četvrtak u Shenzhenu prvi put zajedno sjesti za stol. prema najavi iz Bijele kuće, Trump želi razgovarati o nuklearnom naoružanju i Iranu. S druge strane, Putin bi otvorio pitanje rata u Ukrajini, a Kina je susret već unaprijed proglasila prijelomnim, premda zajednički dnevni red još nije objavljen
Po mnogima povijesni sastanak održat će se na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), nakon nekoliko tjedana pregovora o tome hoće li ga uopće biti - još prije nekoliko tjedana SAD i Rusija pokušavale su pridobiti Xija za ovu trilateralu. Sada kinesko ministarstvo vanjskih poslova predstavlja ovaj susret kao priliku za razgovor o miru i stabilnosti odnosa među velikim silama, bez ulaženja u pojedinosti o tome što bi se na njemu doista moglo dogovoriti.
Trump bi trebao otvoriti i pitanje rata protiv Irana
Najkonkretnija najava iz Bijele kuće odnosi se na nuklearno oružje: u veljači je istekao Novi START, posljednji sporazum kojim su SAD i Rusija ograničavale svoje strateške nuklearne arsenale. Trump želi da u novi dogovor uđe i Kina, koja je dosad odbijala takve pregovore s Washingtonom i Moskvom. U Shenzhenu bi američki predsjednik, po najavama iz njegove administracije, trebao otvoriti i pitanje rata protiv Irana.
S Ukrajinom je priča obrnuta: iz Moskve stižu signali da bi upravo ona trebala biti jedna od glavnih tema, dok Washington poručuje da s Kijevom i Moskvom o tome razgovara odvojeno, u formatu u kojemu Kina ne sudjeluje. Putin je prošlog tjedna u Moskvi primio Trumpove izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, nakon pregovora u Abu Dhabiju, a njegov savjetnik Jurij Ušakov i susret u Shenzhenu opisuje kao nastavak napora da se dođe do pregovaračkog rješenja rata. U Kijevu se, dakako, od početka strahuje da bi Putin ovaj format mogao iskoristiti upravo za ono što Washington zasad ne najavljuje: razgovor o Ukrajini bez Ukrajine.
Trump će se u četvrtak i odvojeno sastati s Xijem, s kojim bi trebao razgovarati o trgovini i mogućem produljenju privremenog dogovora koji istječe u siječnju, a njegov zaseban susret s Putinom zasad nije predviđen.
Javio se i glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, šef organizacije koju sva trojica lidera velikih sila - a Trump pogotovo - često omalovažavaju ili ignoriraju. On kaže da je UN 'spreman sudjelovati u nuklearnom razoružanju ako se dogovore Trump, Putin i Xi'.
'U pogledu situacije na Bliskom istoku, a posebno odnosa Irana i Sjedinjenih Država, potreban nam je ozbiljan diplomatski proces. Cilj je prekinuti ovo stanje 'ni mira ni rata' u kojem živimo, jer ono ima razorne posljedice za svjetsko gospodarstvo', dodao je Guterres.
Pusić: Susret trojice vođa neće puno toga promijeniti
Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić za tportal kaže da susret trojice vođa neće puno toga promijeniti, slikovito opisujući kakvi odnosi trenutno vladaju između njih.
'Njih trojica zapravo zauzimaju istu stranu pa ne vidim do kakve bi promjene moglo doći. Putin će inzistirati na svome, a Trump će slušati Putina. Jedina mala nepoznanica jest Xi, pitanje je kakav je njegov stav o pitanjima oko kojih se preostala dvojica apsolutno slažu', kaže Pusić.
Na tvrdnje da se na predstojećem sastanku neće razgovarati o ruskom ratu protiv Ukrajine - njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier izjavio je da je Xi Jinping tijekom njihova nedavnog susreta pokazao određenu 'nervozu' kada je spomenuta mogućnost trilateralnih razgovora o Ukrajini te da je izričito naglasio da je riječ o europskom sukobu, zbog čega za stolom moraju biti i Europljani - Pusić je skeptična.
'Nisam sigurna da će se to tako doista i odviti.'
Prvi trilateralni susret Trumpa, Putina i Xija mnoge navodi na zaključak da bi trojica najmoćnijih svjetskih čelnika mogla pokušati dogovoriti novu podjelu sfera utjecaja, nalik povijesnom samitu na Jalti 1945. godine. Na to je otvoreno upozorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali bojazan se primjećuje i u istočnoeuropskim i baltičkim zemljama, kao i na Tajvanu. Razlog je isti: svi se boje da bi sigurnost manjih država mogla postati dio šire geopolitičke trgovine.
Trump je već javno promovirao svoju 'donroe' doktrinu koja SAD-u daje isključivi utjecaj na zapadnoj hemisferi, Putin nanovo izvlači zahtjeve o povlačenju svih NATO-ovih snaga na stanje iz 1997. godine, prije prvog vala proširenja na istok, dok Kina rezolutno odbija bilo kakav upliv u 'svoje dvorište' u jugoistočnoj Aziji.
Ipak, Kini nipošto ne odgovaraju sukobi na Bliskom istoku i sigurno će nastojati posredovati oko smirivanja situacije s Iranom, a dio promatrača upozorava da Xi ipak ne želi naljutiti Europu i da će zbog toga doista biti vrlo suzdržan kada se teme povezane s njom nađu na tapetu.
Za Vladimira Putina, pak, nakon godina međunarodne izolacije i sama fotografija u društvu američkog i kineskog moćnika predstavljat će diplomatsku pobjedu.
Vesna Pusić smatra da će predstojeći sastanak, čak i ukoliko ne dovede do bilo kakvih konkretnih rezultata, biti značajan za svjetski poredak.
'On će pomoći da se iskristaliziraju procesi koji se na globalnoj razini moraju dogoditi. Države srednje i male veličine morat će početi ozbiljnije surađivati i razvijati svoje zajedničke strategije, pa procijeniti u kojim segmentima mogu preuzeti globalno vodstvo - bilo da se radi o demokraciji kao takvoj, o energetici, ili o nečemu trećem', zaključuje bivša ministrica vanjskih poslova.