Kako piše Politico, iza te odluke krije se mnogo ozbiljniji problem: Europa još nema jedinstven odgovor na pitanje kakav sigurnosni poredak želi nakon završetka rata.

Dok američki posrednici pokušavaju ubrzati mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, europske prijestolnice suočavaju se s neugodnim pitanjem: tko zapravo može govoriti u ime cijele Europe?

Ideja o jednom snažnom pregovaraču koji bi se mogao ravnopravno nositi s Putinom i Trumpom na prvi je pogled djelovala privlačno. Takav bi predstavnik trebao pokazati europsko jedinstvo, ubrzati pregovore i osigurati da se o budućnosti kontinenta ne odlučuje bez europskog sudjelovanja.

Međutim, diplomati i dužnosnici uključeni u razgovore već su ranije zaključili da je takav scenarij gotovo nemoguć, piše Politico, pozivajući se na izvore upoznate s osjetljivim mirovnim procesom.

Zelenski želio jednog pregovarača, Europa odlučila drukčije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna zatražio od europskih čelnika da što prije odrede svojeg predstavnika za pregovore. Dao je do znanja da bi radije razgovarao s jednom osobom, a čak je natuknuo da ima vlastitog favorita, no nije želio otkriti njegovo ime.

Europski čelnici ipak su na sastanku u Dublinu u petak odlučili drukčije.

Umjesto jednog pregovarača, europske interese zastupat će skupina poznata kao E5, koju čine Njemačka, Francuska, Poljska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz predstavnike Europske komisije i Europskog vijeća.

Razlog nije samo neslaganje oko toga tko bi trebao preuzeti vodeću ulogu. Problem je i u tome što različite države i institucije imaju različite ovlasti, interese i odgovornosti.

'Europa nije superdržava'

Jedan europski diplomat za Politico je sažeo problem u nekoliko riječi.

'Razlog zbog kojeg Europa nije pronašla jednu osobu koja bi mogla predstavljati cijelu Europu jest taj što Europa nije superdržava', rekao je.

Europska komisija, primjerice, može pregovarati o pitanjima koja se odnose na sankcije Rusiji i ukrajinsko pristupanje Europskoj uniji, ali ne može samostalno odlučivati o budućem rasporedu NATO-ovih snaga ili sigurnosnim jamstvima pojedinih država.

S druge strane, NATO i nacionalne vlade mogu razgovarati o vojnim pitanjima, ali nemaju ovlasti odlučivati o svim pitanjima iz nadležnosti Europske unije. Tu su i interesi država koje nisu članice EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Turske, a koje također imaju važnu ulogu u europskoj sigurnosti.

'​Tko može obećati raspoređivanje vojnika u ime ostatka Europe? Tko može ponuditi milijarde za financiranje? To je teško', objasnio je diplomat.

Zbog toga se nametnulo rješenje prema kojem će različiti predstavnici preuzeti odgovornost za pojedina područja pregovora.

Pregovori još nisu na razini Putina i Zelenskog

Politico upozorava i na još jednu činjenicu koja se često zanemaruje u raspravama o europskom pregovaraču. Mirovni pregovori zasad se vode na tehničkoj, a ne na najvišoj političkoj razini.

Na razgovorima održanima ovog tjedna u Abu Dhabiju nisu sudjelovali ni Putin ni Zelenski, a ni Trump. Rusku delegaciju predvodio je dužnosnik Kremlja, dok je Ukrajina za vođenje razgovora zadužila svojeg obavještajnog čelnika.

Ako pregovarački timovi uspiju približiti stajališta, tada bi se u proces mogli izravno uključiti i državni čelnici. U konačnici bi eventualni mirovni sporazum mogli potpisati brojni europski predsjednici i premijeri, bilo kao potpisnici bilo kao jamci njegove provedbe.

Zasad je, međutim, najvažnije osigurati da europski predstavnici sudjeluju u razgovorima s Rusijom na istoj razini na kojoj se oni trenutačno vode.

Putin želi razgovarati o puno više od Ukrajine

Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na ruski zahtjev za preoblikovanjem europske sigurnosne arhitekture. Američki i ukrajinski pregovarači smatraju da bi otvaranje te teme moglo potaknuti Moskvu na konstruktivniji pristup mirovnim razgovorima.

Ruski glavni pregovarač Vladimir Medinski nakon sastanka u Abu Dhabiju izjavio je da je upravo budući europski sigurnosni poredak bio jedna od središnjih tema.

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini pokazao je da sigurnosni sustav uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata ne funkcionira kako bi trebao.

Ukrajinski pregovarači primijetili su da je ruska delegacija donekle ublažila svoja stajališta kada se otvorila mogućnost razgovora o širim sigurnosnim zahtjevima Moskve.

Problem je, međutim, što Europa nije sudjelovala u tim razgovorima, iako bi eventualne promjene izravno utjecale na njezinu budućnost.

Najveći spor: Kada uopće razgovarati o europskoj sigurnosti?

Europske države sada moraju riješiti pitanje koje bi moglo biti presudno za daljnji tijek pregovora.

Treba li s Rusijom razgovarati o budućnosti europske sigurnosti već tijekom pregovora o Ukrajini ili tek nakon postizanja mirovnog sporazuma?

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas smatra da se rasprava o novoj sigurnosnoj arhitekturi, uključujući raspored NATO-ovih snaga i odnose s Rusijom, ne smije otvarati prije konačnog mirovnog dogovora.

Međutim, europski dužnosnici u Abu Dhabiju signalizirali su spremnost na drukčiji pristup. Prema toj zamisli, pregovori o završetku rata u Ukrajini i razgovori o budućnosti europske sigurnosti mogli bi se voditi paralelno.

Takav model omogućio bi Rusiji da otvori pitanja koja smatra važnima, ali bez nužnog povezivanja svih njezinih zahtjeva s konačnim mirovnim sporazumom.

U europskim prijestolnicama o tome postoje različita mišljenja, baš kao i o pitanju treba li uopće izravno pregovarati s Putinom. Švedski premijer Ulf Kristersson upozorio je da je sadržaj europskog nastupa važniji od samog izbora pregovarača.

'Ono što ćemo zapravo reći važnije je od točnog sastava ljudi u prostoriji', poručio je uoči sastanka europskih čelnika.

Hoće li Putin uopće prihvatiti Europljane za stolom?

Unatoč dogovoru europskih čelnika, još nije potpuno jasno hoće li Rusija pristati na njihovo uključivanje u pregovore.

Američki izaslanici u četvrtak navečer tvrdili su da je Putin prihvatio europsko sudjelovanje. No već u petak Kremlj je doveo u pitanje takvo tumačenje, ostavljajući neizvjesnim pod kojim bi uvjetima europski predstavnici mogli sudjelovati u sljedećem krugu razgovora.

Američki izaslanik Jared Kushner, Trumpov zet, nakon pregovora u Abu Dhabiju slikovito je opisao probleme s kojima se suočava.

'Ako bi Europa uspjela pronaći jednu osobu koja bi govorila u njezino ime, to bi bilo veće postignuće nego nagovoriti Ruse da je uključe u pregovore', rekao je.