El Niño je stigao. Agencija UN-a za vremensku prognozu u utorak je proglasila početak velikog klimatskog fenomena, upozoravajući da njegov povratak otvara put vjerojatnom skoku globalnih temperatura i ekstremnim vremenskim uvjetima. Svjetska meteorološka organizacija procijenila je da postoji 90 posto vjerojatnosti da će do El Niña doći u drugoj polovici godine i očekuje se da će biti 'barem umjerene jačine'
Agencija UN-a pozvala je vlade diljem svijeta da odgovore na njegovu deklaraciju poduzimanjem hitnih koraka za zaštitu života i sredstava za život.
'Pojava El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnijih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanu', rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a. 'Proglašenje El Niña od strane WMO-a signal je vladama diljem svijeta da mobiliziraju pripreme za ograničavanje utjecaja na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva', rekao je Taalas, piše CNBC.
vezane vijesti
'Rana upozorenja i anticipirajuće djelovanje ekstremnih vremenskih događaja povezanih s ovim velikim klimatskim fenomenom od vitalne su važnosti za spašavanje života i sredstava za život', dodao je.
Ažuriranje slijedi nakon izvješća Nacionalne uprave za oceane i atmosferu početkom lipnja, u kojem se kaže da su prisutni uvjeti El Niño i da se 'očekuje da će postupno ojačati u zimu na sjevernoj hemisferi'.
‘Još jedan poziv za buđenje’
Zasebno, izvješće WMO- a u svibnju, koje je predvodio Ured za meteorologiju Ujedinjenog Kraljevstva, upozorilo je da postoji 66 posto šanse da će prosječna godišnja globalna temperatura blizu površine između 2023. i 2027. nakratko premašiti 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina za barem godinu dana.
Prag od 1,5 stupnjeva Celzijusa aspiracijska je globalna temperaturna granica postavljena u prekretnici Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Njegova je važnost široko prepoznata jer takozvane točke preokreta postaju vjerojatnije nakon te razine. Prekretnice su pragovi na kojima male promjene mogu dovesti do dramatičnih promjena u cijelom Zemljinom sustavu održavanja života.
'Ovo ne znači da ćemo u sljedećih pet godina premašiti razinu od 1,5°C navedenu u Pariškom sporazumu jer se taj sporazum odnosi na dugotrajno zagrijavanje tijekom mnogo godina', rekao je Chris Hewitt, direktor klimatskih usluga WMO-a.
'Međutim, to je još jedan poziv na buđenje, ili rano upozorenje, da još ne idemo u pravom smjeru da ograničimo zagrijavanje unutar ciljeva postavljenih u Parizu 2015. koji su osmišljeni za značajno smanjenje utjecaja klimatskih promjena', dodao je Hewitt.
Što je El Niño?
Sustav južne oscilacije El Niño sastoji se od El Niña i La Niñe — dva suprotna stanja fluktuacije u klimatskom sustavu Zemlje, koja mogu imati značajne posljedice na vrijeme, požare, ekosustave i gospodarstva diljem svijeta.
El Niño – ili 'dječak' na španjolskom – široko je poznat kao zagrijavanje površine mora, prirodni klimatski obrazac koji se događa u prosjeku svake dvije do sedam godina.
Događaj El Niño se proglašava kada temperatura mora u tropskom istočnom Pacifiku poraste za 0,5 stupnjeva Celzijusa iznad dugoročnog prosjeka. Epizode obično traju devet do 12 mjeseci.
Učinci El Niña obično dosegnu vrhunac tijekom prosinca, no utjecaju obično treba vremena da se proširi cijelim svijetom. Zbog ovog odgođenog učinka prognostičari vjeruju da bi 2024. mogla biti prva godina u kojoj će čovječanstvo premašiti 1,5 stupnjeva Celzijusa. Globalne prosječne temperature u 2022. bile su 1,1 stupanj Celzijusa toplije u usporedbi s krajem 19. stoljeća.
Najtoplija ikad zabilježena godina, 2016., započela je snažnim El Niñom koji je povećao globalne temperature.
