Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponudila je manje ustupke u svom prijedlogu višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a (VFO) teškog dva bilijuna eura kako bi smirila napetosti u Europskom parlamentu i spriječila pobunu centrističkih zastupnika
Pregovori se usredotočuju na reformu nacionalnih i regionalnih planova financiranja, uključujući zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i kohezijsku politiku, u okviru sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2028. - 2034. godine.
U središtu neslaganja je ključni dio prijedloga Europske komisije koji predviđa objedinjavanje sredstava za poljoprivrednu i kohezijsku politiku u jedan zajednički fond težak 865 milijardi eura, kojim bi upravljale nacionalne vlade zemalja članica. Ova sveobuhvatna reforma naišla je na snažan otpor parlamentarnih zastupnika, koji smatraju da bi spajanje sredstava moglo dovesti do nejednakog tretmana primatelja i prevelike kontrole nacionalnih vlada nad resursima.
Četiri europarlamentarne stranke – Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D), liberali iz Renew Europe i Zeleni – poslale su Von der Leyen pismo u kojem traže 'izmjene prijedloga' kao preduvjet za sudjelovanje u pregovorima. Stranke traže da Parlament ima puni nadzor nad postavljanjem proračunskih prioriteta svake godine.
Von der Leyen spremna na ustupke, ali...
Predsjednica Europske komisije ponudila je neke ustupke predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli i danskoj premijerki Mette Fredriksen, ali nije odstupila od toga da se objedine sredstva za poljoprivrednu i kohezijsku politiku.
Predložene izmjene zadržavaju temeljnu strukturu proračuna, ali uključuju nekoliko ključnih ustupaka. Šefica Komisije predlaže da se najmanje deset posto od ukupnog iznosa koji će se staviti na raspolaganje izdvoji za 'ruralne ciljeve' u nacionalnim planovima za poljoprivredu i koheziju, uz postojećih 300 milijardi eura predviđenih za poljoprivrednike u prvom prijedlogu.
Pored toga, Von der Leyen predlaže i veću ulogu regionalnih vlasti: uključivanje u donošenje i provedbu nacionalnih planova, što bi trebalo smanjiti zabrinutost da središnje vlasti preuzimaju previše kontrole. Europski zastupnici bi sujedlovali u 'mehanizmu upravljanja' koji identificira proračunske prioritete zajedno s Komisijom i Vijećem.
Von der Leyen je nakon kriznog virtualnog sastanka s Metsolom i danskom premijerkom, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, opisala razgovor kao 'konstruktivan'. Metsola je ocijenila izmjene kao 'dobar korak naprijed', dok je Frederiksen istaknula 'plodonosnu' razmjenu koja potvrđuje 'zajedničku ambiciju'.
Politički rizici i strateški kompromis
Komisija se dosad rijetko povlačila pred pritiskom Parlamenta, što čini ovaj potez posebno značajnim. Pokušaj parlamentarnih stranaka da simbolično odbace prijedlog proračuna mogao je dodatno oslabiti ugled von der Leyen, koja je posljednjih mjeseci bila predmet nekoliko neuspješnih prijedloga za nepovjerenje.
Siegfried Muresan, europarlamentarac iz spektra desnog centra i suizvjestitelj za proračun, ocijenio je predložene izmjene kao 'važnu pobjedu Parlamenta u zaštiti poljoprivrednika i regija u sljedećem višegodišnjem proračunu', uz napomenu da i dalje 'ima prostora za poboljšanje'.
Šira slika: Fleksibilniji i otporniji proračun
Von der Leyen naglašava da prijedlog sedmogodišnjeg proračuna, koji predviđa smanjenje broja programa i udjela prethodno alociranih sredstava, omogućuje veću fleksibilnost za neočekivane krize, na čemu Komisija inzistira u sljedećem proračunskom razdoblju. 'Trenutni proračun EU-a dizajniran je za svijet koji više ne postoji', napisala je u pismu Parlamentu i Vijeću.
'Kako se globalne promjene intenziviraju, politike EU-a postaju sve više međusobno povezane. Stoga je ključno poticati sinergije kako bi se maksimizirao učinak EU potrošnje', dodala je.
Ipak, konačni uspjeh pregovora ovisit će o daljnjem prihvaćanju članica EU-a, koje trebaju jednoglasno odobriti proračun, najkasnije do prosinca 2026. godine.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.