Predstojećeg ožujka ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sastat će se u Beogradu sa srbijanskom kolegicom Nelom Kuburović, a tema sastanka bit će pitanje tamošnjeg zakona prema kojem si je Srbija uzela pravo univerzalne jurisdikcije za ratne zločine
Kako piše Jutarnji list, dogovor oko predstojećeg Bošnjakovićeva sastanka sa srbijanskom ministricom pravosuđa stigao je nedugo nakon posjeta Aleksandra Vučića Zagrebu, tijekom kojeg je srbijanski predsjednik u razgovoru s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem načeo pitanje jurisdikcije nad ratnim zločinima.
Hrvatska Vlada je u svojem priopćenju istaknula važnost rješavanja pitanja srbijanskog zakona kojim su si uzeli pravo univerzalne nadležnosti za ratne zločine, što se interpretiralo kao da se Srbija stavila u poziciju 'mini Haaga' u odnosu na zločine počinjene u ratnim sukobima devedesetih godina.
vezane vijesti
Prema pisanju zagrebačkog dnevnog lista, a vezano za pitanje procesuiranja ratnih zločina, Vlada je istaknula kako je dogovoreno da na razini resornih ministarstava počnu razgovori oko sklapanja bilateralnog ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina.
Ministar Bošnjaković je podsjetio kako je još 2012. godine iz Ministarstva pravosuđa u beogradsko Ministarstvo pravde poslan prijedlog bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, ali na njega nikad nije stigla povratna reakcija.
No Vučić je tijekom razgovora s članovima hrvatske Vlade pokazao spremnost da se takav bilateralni ugovor ipak usvoji, čime bi prestao vrijediti srbijanski zakon o univerzalnoj nadležnosti.
O takvom sporazumu bilo je riječi tijekom sastanka u veljači 2012. godine na Jahorini, gdje su se sastali tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović, bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić te tročlano predsjedništvo BiH koje su činili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović.
Trojica članova Predsjedništva BiH nisu se mogla usuglasiti, ali su predsjednici Srbije i Hrvatske postigli dogovor da se sklopi bilateralni sporazum prema kojemu bi se pitanje ratnih zločina rješavalo prema prebivalištu optuženika. Bilateralni sporazum bi prevladao srpski zakon o univerzalnoj nadležnosti, ali i hrvatski zakon o ništetnosti pravnih akata proizvedenih u Srbiji.
Problem jurisdikcije, podsjeća list, bio je pred rješenjem, no sve je stalo nakon izbora u Srbiji i zaokreta politike Beograda spram Zagreba pa su sve dotadašnje aktivnosti na otvaranju suradnje i rješavanju otvorenih pitanja u vezi s ratnim zločinima zaustavljene, što je izazvalo neizvjesnost, osobito zbog kaznenih postupaka koji se protiv naših državljana vode u Srbiji i obrnuto, a da oni o tome ništa ne znaju.
Jedan od takvih slučajeva bio je onaj hrvatskog branitelja Tihomira Purde koji je na kraju pozitivno riješen. Kako ne bi bilo neizvjesnosti za građane, između dviju zemalja bio je postignut dogovor da razmijene popis osoba protiv kojih se vodi bilo kakav postupak za ratne zločine. Razmjenom se eliminira neizvjesnost s jedne strane, a s druge pridonosi rješavanju i procesuiranju stvarnih zločinaca jer su tužiteljstva počela ustupati dokaze za optuženike koji im nisu bili dostupni.
Inače, Hrvatska je još 2010. godine dostavila Srbiji tada ažurirani popis na kojemu je bilo 1549 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Istodobno je iz Srbije u Hrvatsku stigao takav popis sa samo 33 imena, s time da je protiv 26 ljudi s njega postupak već bio obustavljen.
Srbija naime nikad nije poštovala svoju obavezu da dostavi popis osoba protiv kojih su kod njih otvoreni kazneni postupci za ratni zločin. Ministar Bošnjaković najavio je da će aktualizirati i pitanje tog popisa, a njegovi suradnici formuliraju zahtjev koji na tu temu šalju u Beograd.
