GUBITAK STANOVNIŠTVA

Situacija je alarmantna, morat ćemo 'uvoziti' ljude

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 14.07.2014 10:13
  • Objavljeno 14.07.2014 u 09:50
ljudi demografija ilustracija

ljudi demografija ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PixSell

Obistinjuju se negativne prognoze na koje su posljednjih 50 godina upozoravali hrvatski demografi. Da će se smanjivati brojnost hrvatskog stanovništva, uz sve veće starenje, uslijed brojnijeg umiranja od rađanja i obilnog iseljavanja, što su trendovi osobito izraženi posljednjih 20 i više godina

Pojave koje su stručnjaci predviđali i alarmirali još 1970-ih godina naglo su ubrzane od 1991. i rata, koji je potakao demografski pad, koji od tada poprima zabrinjavajuće pokazatelje. Eurostat je jučer objavio da je Hrvatska samo 2013. izgubila 15,4 tisuća ljudi, što zbog umiranja, što zbog iseljavanja. Dr. sc. Dražena Živića, demografa Instituta 'Ivo Pilar', nismo iznenadili ovim podatkom, jer je od ranije poznato da prosječno godišnje umire oko 10 tisuća ljudi više nego što ih se rađa.

'Desetljećima demografi upozoravaju da će Hrvatska dospjeti u ovu situaciju, jer je demografske procese relativno lako pratiti i prognozirati. Osim u slučaju ratova, što se i pokazalo točnim, jer je naše prognoze rat samo ubrzao. Mi smo predviđali da će stanovništvo starjeti i brojčano opadati, ali ne i da ćemo imati sve ove dodatne razloge koji na to utječu. Sada imamo prosječno 10 tisuća ljudi manje, a to je u posljednjih dvadeset godina gotovo 200 tisuća ljudi. Kada se pogleda brojnost hrvatske populacije lako je zaključiti koliko je to zabrinjavajuće i, zapravo, nenadoknadivo', objašnjava dr. sc. Živić.

Posljedica toga je proces demografskog starenja, ali taj proces tim je teže zaustaviti ili ublažiti što je on izraženiji. Već sada imamo broj starijih od 60 godina veći od stanovništva mlađeg od 19 godina, upozorava Živić: 'Bit će sve gore. Ako opada broj mladih, onda je za demografsku budućnost sve manje i budućih roditelja.'

Lani u rujnu upravo na ovaj trend ministra Miranda Mrsića upozorila je na Trećem radnom skupu o demografiji održanom u HAZU-u i akademkinja Alica Wertheimer-Baletić: 'Hrvatska demografska slika, a ovaj put govorimo o radnom stanovništvu, opet je katastrofalna. Imamo jednak broj stanovnika kao i 1953., s ogromnom razlikom. Tada je stanovništvo bilo mlado i radno sposobno. Tek sedam posto bilo je starije od 65 godina. Danas je to 17 posto, a ta brojka raste. Nadalje, Hrvatska već 150 godina ima emigraciju jaču od imigracije i jedina smo zemlja s takvom statistikom. I po još jednoj negativnosti prvi smo u Uniji - u zadnjih 20 godina imamo konstantnu depopulaciju, odnosno negativan prirodni prirast.'

Ni objave Državnog zavoda za statistiku nisu ništa ugodnije. Nedavno je DZS izvijestio o tome da je 2013. vjenčano samo 18.855 parova, ali i da je to prva godina s brojem vjenčanih ispod 20.000. Razvelo se 6.288 parova, po čemu je 2013. također prva godina u kojoj je broj prešao granicu od šest tisuća. Istovremeno, manje brakova smanjilo je i broj rađanja, jer se 90 posto djece rađa u brakovima: lani je rođeno 40.690 djece, što je također blizu neslavnih rekorda.

A s druge strane, moglo bi nam nedostajati radne snage iako je naoko paradoksalno takvo što reći u zemlji s preko 350 tisuća nezaposlenih, što se često približava plafonu od 400 tisuća.

'Da, zvuči paradoksalno. Ali ako pogledamo strukturu nezaposlenih, vidimo da je to većinom starije stanovništvo i da je loša kvalifikacijska struktura, jer je malo visokoobrazovanih. Ako i dođe do gospodarskog napretka Hrvatske, vrlo brzo naći ćemo se pred problemom nedostatka stručne radne snage', ustvrdio je dr. sc. Živić.

Na starenje očito utječu i društvene promjene od kojih neke mijenjaju hijerarhiju vrednota, što Živić potkrepljuje podacima o očito manjem broju novih bračnih zajednica i rođene djece. 'Ove društvene vrednote, brak i imanje djece, više nisu na vrhu vrednota. Promijenio se tradicionalni odnos prema braku i sve je manji interes mladih za ulazak u brak. A kada se brak i dogodi, onda na odluku o imanju djece utječu i gospodarske okolnosti, posao, stambeno pitanje i niz drugih uvjeta. U brak se danas sve češće više ne ulazi u ranim, nego u kasnim dvadesetima, oko 29 godina. Onda se odgađa rađanje djeteta, pa to više nije 25-26 godina, nego 29-30 godina. Zato i to dijete vrlo često ostane jedino.


Jedno od rješenja, zapravo doprinos rješenju, može biti pametna kontrolirana imigracijska politika. 'Emigraciju ne možemo zaustaviti, kao, uostalom, i nijedna druga država na svijetu. Čak i razvijene, jer ljudi odlaze u još razvijenije zemlje u potrazi za još boljim životom. Dakle, Hrvatska treba razmisliti o imigracijskoj politici i to za zemlje gospodarski lošije od nas. Dakle, treba znati koga ćemo, iz kojih područja i koliko primiti. Nikako otvorene, ali ni zatvorene granice. Iako je to samo dio rješenja, jer imigracija ne može zamijeniti unutarnju demografsku politiku', rekao je dr. sc. Živić.

U prilog njegovim tvrdnjama govori i podatak koji je nedavno objavila Svjetska banka, odnosno procjena da migracijska stopa visokoobrazovanih građana u Hrvatskoj iznosi nevjerojatnih 29,4 posto. Dakle, odlaze upravo oni članovi društva koji bi bili najpotrebniji za gospodarski napredak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!