Dva tjedna nakon susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci, za kojeg se tvrdilo da će Ukrajini donijeti mir, Rusi i dalje nastavljaju s napadima dronovima u kojima često ima i civilnih žrtava, napose djece.

Obje strane pokušavaju maksimizirati pregovaračke pozicije kroz pritisak i nasilje. Ukrajinci i dalje dobivaju podršku Zapada, dok Rusija i dalje odugovlači mirovne pregovore te izbjegava svaki pokušaj pronalaska rješenja.

No, europski i američki diplomati pokušavaju smisliti nekakvo rješenje. Ministri obrane i vanjskih poslova članica EU na neformalnom sastanku u Kopenhagenu ponudili su rješenje koje uključuje i 40-kilometarsku tampon-zonu duž bojišnice u Ukrajini. No, Amerikanci nude drugo rješenje.

Privatnici u obrani Ukrajine

The Telegraph doznaje da se iskristalizirala mogućnost uključenja američkih privatnih vojnih kompanija u djelovanja u Ukrajini. Njihova bi zadaća bila pomoći u poslijeratnoj obrani, usput štiteći američke ekonomske interese, u najvećoj mjeri definirane spornim sporazumom o korištenju rijetkih minerala.

Trump bi tako pružio podršku Ukrajini, ali bez angažmana američke vojske i time ispunio obećanje koje je dao biračima. Istovremeno, Putin ne bi prigovarao zbog akcija stranih vojski u neposrednoj blizini ruskih granica, iako bi ondje bili plaćenici s američkim putovnicama. U ratovima u Afganistanu i napose Iraku, plaćenici su znali imati i preko 20.000 aktivnih pripadnika.

Za razliku od zloglasne ruske plaćenićke postrojbe Wagner, Amerikanci u misije šalju bivše vojnike, policajce i stručnjake za obranu koji se ugovaraju po potrebi, uglavnom za jasno definirane operacije. Oni su plaćeni po učinku, čime SAD izbjegavaju obveze uplate zdravstvenih i mirovinskih doprinosa.

Trumpu odgovara takva ideja

Detalji najnovije američke ideje navodno podrazumijevaju zračni nadzor, obučavanje vojnog osoblja i pomorske misije na Crnom moru. Europljani i dalje inzistiraju na nastavku jačanja ukrajinske vojske, jer je Ukrajina smatra glavnim preduvjetom odvraćanja Rusije. U tom bi kontekstu, ukrajinske snage branile ojačanu granicu duž bojišnice koja bi trebala biti definirana mirovnim sporazumom. 

Uz to, Trumpu odgovaraju i europska nastojanja za daljnjim naoružavanjem Ukrajine, jer bi to značilo kupnju oružja američkih proizvođača. Uz to, američkim bi se ugovornim izvođačima omogućilo i izgradnju utvrda na budućoj granici. 

U igri i Kinezi?

Financial Times, pak, piše da američka administracija razmatra uključivanje čak i kineskih mirovnih snaga u Ukrajini. No, iz Bijele kuće su demantirali takve navode. Slična je ponuda bila na stolu i 2022. godine, no tad ju je Volodimir Zelenski odbio smatrajući to 'Trojanskim konjem' Vladimira Putina. 

Sergej Lavrov, ruski šef diplomacije, predložio je i da Vijeće sigurnosti UN-a, u kojem Rusija i Kina imaju pravo veta, bude jamac sigurnosti u poslijeratnoj Ukrajini. Taj je prijedlog odmah odbačen.