SAD i Ukrajina potpisali su sporazum kojim se osniva fond za pomoć toj ratom razorenoj zemlji, dok bi s druge strane Amerikanci trebali dobiti pristup rijetkim mineralima koji se nalaze u Ukrajini.

Sporazum je trebao biti potpisan još prije koji mjesec, no sve je prolongirano nakon već čuvenog Trumpovog 'špotanja' ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. No, Ukrajinci su sad objavili sporazum, a obje su strane već dale i službene izjave.

CNN je izdvojio sedam ključnih stavki tog ugovora, za kojeg se čini da je ipak plod konsenzusa između dvije zemlje. To se, ponajprije odnosi na prvu stavku.

Naime, američki predsjednik Donald Trump ranije je zahtijevao da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara za koje tvrdi da predstavljaju iznos pomoći SAD-a tijekom rata. To je Zelenski odbio, a njegov premijer Denis Šmihal je poručio da sporazum ne nalaže da njegova zemlja vrati bilo kakav navodni 'dug'.

U konačnici, i Trump je priznao da će SAD dobiti 'u teoriji mnogo više' od milijardi koje je Ukrajini dao njegov prethodnik Joe Biden.

Oštro prema Rusiji

Druga stvar je bila primjetna još pri potpisivanju ugovora. Naime, ton koji Washington odašilje prema Rusiji znatno je oštriji nego dosad. Naime, u sporazumu se navodi 'ruska invazija u punom opsegu', a američko Ministarstvo financija navodi da 'nijednoj državi ili osobi koja je financirala ili opskrbljivala ruski ratni stroj neće biti dopušteno imati koristi od obnove Ukrajine'.

Ranije su iz Kijeva zahtijevali upravo stroži pristup Washingtona prema Moskvi kako bi se konkretnije krenulo u pregovore o mogućem prekidu vatre.

Uz to, osim minerala, sporazumom su obuhvaćeni nafta, plin i drugi ugljikovodici. Navodi se kako svi resursi ostaju u vlasništvu Ukrajine, dok će SAD dobiti mogućnost zajedničkog pristupa. To se smatra ustupkom ukrajinske strane.

Nema zapreka ulasku u EU

SAD, pak, neće raditi probleme Ukrajini u njenom nastojanju da se pridruži Europskoj uniji. Naime, postojala je bojazan da bi ovaj sporazum mogao imati posljedice tijekom pristupnih pregovora, ako bi američkim ulagačima dao prednost pri eksploataciji sirovina. Naime, Kijev i Bruxelles već imaju potpisano strateško partnerstvo o sirovinama.

No, SAD priznaje namjeru Ukrajine da se pridruži EU i potrebu da sporazum ne bude u sukobu s tom političkom odlukom. Štoviše, u dokumentu se navodi da će SAD pristati pregovarati s Ukrajinom u dobroj vjeri, ako će Kijev ponovno morati razmotriti uvjete unutar sporazuma zbog pridruživanja EU. Uz to, podržati će ulaganja u tehnologije i transfer znanja iz drugih zemalja, uključujući i EU.

Do potpisivanja ovog sporazuma je došlo, između ostalog, i zbog toga što su Amerikanci to uvjetovali kao ključ nastavka slanja vojne pomoći. To je također jedna od bitnijih promjena, jer je Donald Trump od povratka u Bijelu kuću zagovarao smanjenje vojne pomoći.

Pitanje je, doduše, što taj sporazum znači za potencijalno razrješenje rata u Ukrajini. Kremlj se o ovome još nije oglasio, a SAD se i dalje može povući u bilo kojem trenutku.

Što ako fond ne ostvari dobit?

Naime, čini se da po tom pitanju nema čvrstih jamstava, jer, kao što smo rekli, Trump nije sklon davanju oružja Ukrajini 'šakom i kapom'. Umjesto toga inzistirat će na ekonomskim obvezama.

No, to dovodi do pitanja hoće li se američka dobit od rijetkih minerala i ugljikovodika reinvestirati u Ukrajinu? Predviđeno je da se tijekom prvih 10 godina postojanja investicijskog fonda za obnovu sva dobit 'u potpunosti reinvestira u ukrajinsko gospodarstvo', što bi moglo biti neugodno za Ukrajinu ako SAD ne ostvari financijsku korist.

Zbog toga se ova odredba ne nalazi u sporazumu, već bi mogla biti dio dodatnih 'tehničkih' dogovora. Iz Kijeva, pak, poručuju da bi se nakon prvih 10 godina, profit mogao raspodjeljivati između partnera. U kojem omjeru - nije poznato.

Američki ministar financija Scott Bessent kratko je sumirao da je sporazum signal američkom narodu da 'imamo priliku sudjelovati, dobiti dio financiranja i oružja, naknadu za to i biti partneri u uspjehu ukrajinskog naroda'.