Život u svakodnevnoj žurbi pridružio se pušenju, visokoj razini šećera u krvi i onečišćenju zraka kao jedan od ključnih faktora rizika za nastanak demencije
Uvijek ste u žurbi? Stručnjaci ističu da i konstantni osjećaj 'nedostatka vremena' može povećati rizik od demencije.
Novo izvješće, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, tvrdi da je 'vremenska nejednakost', a ljudi iz nižih socioekonomskih sredina nemaju jednaku količinu vremena kao oni koji su financijski bolje situirani, nedovoljno prepoznata prijetnja kada je riječ o prevenciji bolesti koja uništava pamćenje.
Demencija je najveći ubojica u Britaniji, a u Ujedinjenom Kraljevstvu živi oko 944.000 ljudi s tim stanjem te njih oko sedam milijuna u SAD-u.
Nekoliko je vrsta demencije, ali najčešća je Alzheimerova bolest te pogađa oko šest od 10 ljudi kojima je dijagnosticirano to stanje.
Iako ne postoji lijek za demenciju, rana dijagnoza omogućava liječnicima postavljanje personaliziranih planova liječenja koji je mogu ublažiti ili odgoditi.
Međutim istraživači tvrde da nemaju svi vremena dati prioritet svom zdravlju, uključujući poduzimanje preventivnih koraka kako bi osigurali zdraviju starost, čime se stvaraju neravnomjerni i nepošteni životni uvjeti, piše Daily Mail.
Istraživači definiraju 'vremensku nejednakost' kao nedovoljno sna, rad u intenzivnim ili nesocijalnim okruženjima, ovisnost o ekranima, plavo svjetlo (emitiraju ga uređaji i utječe na unutarnji sat tijela, poznat kao cirkadijalni ritam) i nedostatak slobodnog vremena za opuštanje.
Ističu da je i vrijeme nedovoljno prepoznata socijalna odrednica zdravlja mozga, a potencijalno je jednako važno kao obrazovanje ili prihod za rizik od demencije.
Ubrzan način života
Ubrzanje života u digitalno posredovanim, na produktivnost usmjerenim kulturama, stvorilo je uvjete u kojima se vrijeme nemilosrdno optimizira i fragmentira. 'Unatoč tehnološkom napretku koji obećava učinkovitost i fleksibilnost, mnogi pojedinci doživljavaju kroničan osjećaj 'siromaštva' vremena, s malo prostora za odmor i razmišljanje', stoji u tom izvješću.
Ovaj paradoks napretka ima ogromne implikacije za zdravlje mozga. Stalni pritisak da radimo i uvijek ostanemo aktivni doprinosi kognitivnom preopterećenju, poremećaju spavanja, emocionalnoj iscrpljenosti, kroničnom stresu i smanjenom kapacitetu za obnovu.
'Istovremeno, raspodjela vremena strukturno je nejednaka: njegovatelji, radnici s niskim plaćama, posebno oni u smjenama, i marginalizirane skupine često se suočavaju s najvećim vremenskim ograničenjima, čime se produbljuju postojeće zdravstvene nejednakosti', navodi se u izvješću.
Alzheimer's Society podsjeća i da se oko 40 posto slučajeva demencije može spriječiti, a istraživači iz više akademskih instituta iznijeli su nekoliko načina na koje ljudi mogu ojačati zdravlje svog mozga.
To uključuje održavanje uma aktivnim učenjem novih vještina, jezika ili rješavanjem zagonetki, održavanje aktivnog društvenog života, izdvajanje vremena za dnevnu tjelovježbu i zdravu prehranu bogatu antioksidantima.