Nakon uhićenja Nicolasa Madura, pripadnica MAGA pokreta objavila je fotografiju Grenlanda obojanog u boje američke zastave s natpisom: 'Uskoro'. U Danskoj su to shvatili kao provokaciju i prijetnju aneksijom
Nakon što su SAD u noćnoj vojnoj akciji uhitile predsjednika Venezuele Nicolása Madura, Donald Trump je poručio da će njegova administracija preuzeti upravljanje zemljom sve do potpune tranzicije vlasti.
Te riječi, kao i način na koji je akcija izvedena, potaknuli su zabrinutost da bi nešto slično Trump mogao pokušati i u drugim dijelovima svijeta. Jučer je uputio indirektnu prijetnji Kubi, no strah od takvih prizora već je neko vrijeme prisutan među stanovnicima Grenlanda.
Pripadnici Trumpova MAGA pokreta već su počeli zazivati takav scenarij. Katie Miller, podcasterica i supruga Stephena Millera, Trumpova zamjenika šefa osoblja za politiku, na društvenoj mreži X, samo nekoliko sati nakon uhićenja Madura, podijelila je kartu Grenlanda preko koje je bila postavljena američka zastava, uz komentar: "Uskoro".
Konsternacija u Danskoj
U Danskoj je to izazvalo konsternaciju. Vlasti su to doživjele kao provokaciju i prijetnju aneksijom. Danski veleposlanik u SAD-u Jesper Møller Sørensen je podijelio objavu uz "prijateljski podsjetnik" na dugogodišnje obrambene veze dviju zemalja, piše Sky News.
"SAD i Danska su bliski saveznici i tako bi trebali nastaviti surađivati. Sigurnost SAD-a ujedno je sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a. I da, očekujemo puno poštivanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske", poručio je Sørensen.
Dodao je da Danska i SAD već surađuju na Arktiku te da je njegova zemlja lani povećala izdvajanja za obranu na 13,7 milijardi dolara, upravo za sigurnost Arktika i sjevernog Atlantika.
SAD 'mora imati Grenland'
Trump je više puta javno izjavio da SAD "mora imati Grenland", čak i uz upotrebu vojne sile. Čak je imenovao posebnog izaslanika za Grenland, inače guvernera Louisiane, Jeffa Landryja, koji je poručio da mu je "čast služiti kako bi Grenland postao dio SAD-a".
Američki potpredsjednik JD Vance lani je posjetio američku vojnu bazu Pituffik na Grenlandu te optužio Dansku da ne radi "dovoljno dobar posao" po pitanju sigurnosti tog teritorija.
Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ranije su izjavili da su granice i suverenitet država temeljeni na međunarodnom pravu. "Ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni uz argument međunarodne sigurnosti", poručili su.
vezane vijesti
Neovisnost, ali bez Amerike?
Većina od 57.000 stanovnika najvećeg otoka na svijetu želi neovisnost, ali ne želi postati dio SAD-a. Zbog ranijih prijetnji i aktivnosti, danska vojna obavještajna služba SAD je označila sigurnosnim rizikom.
Grenland, osim strateškog položaja krije i niz bogatih nalazišta prirodnih resursa, poput nafte i minerala, zlata, urana i željeza. Kina je trenutno najveći opskrbljivač većinom tih resursa na svijetu, zbog čega je sve jasnije da SAD zapravo želi Grenland iz ekonomskih razloga.
Stručnjaci smatraju da bi Grenland, ako stekne veći stupanj neovisnosti (trenutno imaju vladu koja odgovara Danskoj, op.a.) mogao izabrati "slobodno pridruživanje" SAD-u, kao što je to, recimo, napravio Portoriko. Uz to, važan faktor u odluci mogle bi biti i carine danskim farmaceutskim gigantima, koje je Trump najavio ako se Danska bude opirala razvoju događanja.
Kako bilo, scenarij američkog zauzimanja Grenlanda zasad je malo vjerojatan, ali sve više unosi nemir u međunarodnim odnosima između Europe i Sjeverne Amerike.
