Na obali Žutog mora, u parku Suoyuwan u Dalianu, skupina umirovljenika pjeva karaoke. Stihovi nisu slučajni: 'Komunistička partija vodi Kinu putem moći i bogatstva'. U pozadini su golemi kranovi, a deseci brodova nalaze se u izgradnji.

Ono što je za lokalne stanovnike već svakodnevan prizor za analitičare u Washingtonu je potencijalna prijetnja. Kina, naime, gradi brodove brže, masovnije i jeftinije od bilo koje druge zemlje svijeta.

Prema podacima iz 2025., kineska brodogradilišta preuzela su više od 60 posto svjetskih narudžbi. Njihove mogućnosti gradnje su, kako kaže Nick Childs iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) u Londonu, 'zapanjujuće' – i čak 200 puta veće od američkih, piše BBC.

Ova industrijska snaga već se prelijeva u vojnu. Kineska mornarica sada broji 234 ratna broda, više od američke mornarice, koja ih ima 219. Iako SAD još uvijek ima prednost u ukupnoj tonaži i nosačima zrakoplova, jaz se ubrzano smanjuje.

Pomorska ekspanzija prati ambiciju

Peking već desetljećima ulaže u svoje obalne gradove i luke – čak sedam od njih deset najprometnijih u svijetu nalazi se u Kini. Ove luke nisu samo trgovački čvorovi, već su i strateški pozicionirane u kineskoj pomorskoj mreži.

Predsjednik Xi Jinping ne skriva ambicije: želi da Kina postane pomorska supersila. Predstojeća vojna parada u Pekingu, na kojoj će ugostiti ruskog predsjednika Putina i sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una, bit će izravna poruka Zapadu.

Očekuje se da će parada uključivati demonstraciju naprednog naoružanja – od hipersoničnih projektila do podvodnih dronova.

SAD zaostaje u proizvodnji

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je uredbu kojom želi oživiti američku brodogradnju, no stručnjaci smatraju da će to biti 'vrlo težak zadatak'. SAD više nema industrijski kapacitet za natjecanje s Kinom, barem ne u brzini izgradnje brodova.

Prema studiji američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), između 2019. i 2023. četiri najveća kineska brodogradilišta izgradila su 39 ratnih brodova, ukupne istisnine od 550.000 tona – više nego cijela britanska mornarica.

Još nema globalnog dosega, ali to se brzo mijenja

Iako Kina ima više brodova, njezina sposobnost djelovanja daleko od obale još uvijek je ograničena. Ima samo dva nosača zrakoplova i znatno manje podmornica nego SAD.

No satelitske snimke otkrivaju ubrzanu izgradnju novih baza i infrastrukture, osobito na otoku Hainan u Južnom kineskom moru. Ondje se gradi nova luka za nuklearne podmornice tipa Jin, a one mogu nositi 12 nuklearnih projektila.

Osim toga, Kina razvija podvodne dronove sposobne za izviđanje i nadzor morskih kabela – bez rizika za njihove posade.

Ključna prednost Kine je tzv. vojno-civilna fuzija – strategija koja omogućava da ista brodogradilišta proizvode i komercijalne i vojne brodove. Tako se u Dalianu, tik uz komercijalne brodove dugačke koliko i tri nogometna igrališta, diskretno grade i oni ratni.

'U slučaju dugotrajnog sukoba, onaj tko može brže staviti više brodova u more, imat će ogromnu stratešku prednost', kaže analitičar Matthew Funaiole iz CSIS-a. 'A trenutno je to – Kina.'

'Kina već ima kapacitet vratiti Tajvan'

Unatoč svim demonstracijama moći, službeni Peking šalje umirujuće poruke. 'Nemamo interesa za miješanje u poslove drugih država', tvrdi prof. Hu Bo s Pekinškog sveučilišta. No istodobno priznaje: 'Kina već ima kapacitet vratiti Tajvan, ali pokazujemo strpljenje.'

Upravo Tajvan ostaje ključna točka mogućeg sukoba. SAD je zakonski obvezan pomagati obrani Tajvana, a Kina to smatra svojim unutarnjim pitanjem.

Kineski ratni brodovi posljednjih godina sve su prisutniji u međunarodnim vodama. Početkom godine izveli su vježbe oko cijele obale Australije, a njihovi nosači zrakoplova nedavno su se približili japanskim vodama.

'Pitanje je trenutka u kojem će Kina probiti granice i pokazati stvaran utjecaj, primjerice u Indijskom oceanu', kaže Childs. 'Još nisu tamo, ali se ubrzano približavaju.'