nova formula

Punih 50 dana izolacije pa 30 dana popuštanja mjera: Je li to najbolji recept za obuzdavanje pandemije

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 21.05.2020 11:00
  • Objavljeno 21.05.2020 u 10:14
tportal

Izvor: EPA / Autor: CLEMENS BILAN

Novo istraživanje, provedeno simulacijom kretanja bolesti u 16 zemalja svijeta, sugerira potencijalnu strategiju za borbu protiv Covida-19 uz koju bi se smanjio broj mrtvih i bolesnih, zdravstveni sustav ne bi bio preopterećen, a svjetska ekonomija ne bi kolabirala

Održavanje razmaka između ljudi postala je općeprihvaćena norma za obuzdavanje pandemije Covida-19, no rastezanje ovih mjera mjesecima prijeti ekonomskom katastrofom. Nova studija sugerira potencijalnu strategiju za borbu protiv pandemije uz smanjenje utjecaja mjera na gospodarstvo.

Studija je naime otkrila da bi se pandemija mogla držati pod kontrolom izmjenjivanjem razdoblja u kojima bi se 50 dana živjelo u strogoj izolaciji te potom 30 dana uz popuštanje mjera. I tako u krug, dok se ne pronađe cjepivo ili lijek.

'Ovakva kombinacija strogog socijalnog distanciranja i relativno opuštenog razdoblja može dopustiti stanovništvu i njihovim nacionalnim ekonomijama da prodišu u intervalima. Takvo rješenje moglo bi pomoći, posebno u regijama siromašnim resursima', tvrdi vodeći autor studije, dr. Rajiv Chowdhury, epidemiolog sa Sveučilišta u Cambridgeu. Studiju, objavljenu u Europskom časopisu za epidemiologiju, proveo je međunarodni tim istraživača poznat kao Global Dynamic Interventions Strategies for COVID-19 Collaborative Group.

Simulacija pandemije u 16 zemalja

Istraživači su koristili matematički model za simulaciju kretanja bolesti u 16 zemalja, podjednako država visokog, srednjeg i niskog dohotka. Autori su zatim modelirali nekoliko scenarija u kojima su se izmjenjivale strože i blaže mjere izolacije.

Stroga karantena smanjuje broj oboljelih i mrtvih, ali produžava vrijeme trajanja pandemije preko granica ekonomske izdrživosti

Stroga karantena smanjuje broj oboljelih i mrtvih, ali produžava vrijeme trajanja pandemije preko granica ekonomske izdrživosti

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Hafiez Razali

Autori su razmatrali i kombinirali dvije vrste ograničenja: takozvane mjere ublažavanja, koje uključuju zatvaranje škola i ograničenja velikih javnih događaja, te strože mjere suzbijanja koje uključuju izbjegavanje bilo kakvih kontakata između ljudi.

Istraživači su otkrili da će, ne bude li ograničenja, broj oboljelih kojima je potrebna intenzivna njega brzo nadmašiti kapacitete bolnica u svih 16 zemalja i izazvati 7,8 milijuna smrti.

Suprotno tome, ako bi zemlje primijenile ciklus od 50 dana mjera ublažavanja, nakon čega slijedi 30 dana opuštanja, broj smrtnih slučajeva smanjio bi se na 3,5 milijuna u svih 16 zemalja. Uz to, R0, odnosno prosječan broj ljudi koje zarazi jedna inficirana osoba, smanjio bi se s 2,2 na 0,8. (Da bi se smanjio prijenos bolesti, R0 mora biti ispod 1.)

  • +5
  • +2

Koronavirus u svijetu

Izvor: EPA / Autor: ARIS OIKONOMOU

Međutim u ovom scenariju broj pacijenata kojima bi trebala intenzivna skrb i dalje prelazi bolnički kapacitet u svih 16 zemalja nakon otprilike tri mjeseca. Istraživači procjenjuju da bi u tom scenariju pandemija trajala oko 12 mjeseci.

Prednosti strategije 50/30

Puno bolje rezultate dala je takozvana strategija 50/30, a koja uključuje stroge mjere suzbijanja pandemije tijekom 50 dana, nakon čega slijedi 30 dana opuštanja. R0 bi se tako smanjio na 0,5, umrlo bi nešto više od 130.000 oboljelih, a bolnički kapaciteti ne bi bili preopterećeni.

Stručnjaci nemaju ništa protiv popuštanja mjera, ali uz nužan oprez

Stručnjaci nemaju ništa protiv popuštanja mjera, ali uz nužan oprez

Izvor: Avalon Creative / Profimedia / Autor: Euan Cherry

Međutim, budući da se u ovom scenariju zarazi manje ljudi, pa bi i manje njih steklo imunitet, autori procjenjuju da bi pandemija trajala dulje, oko 18 mjeseci.

'Značajan broj novih zaraza i smrti mogao bi se spriječiti kad bi se takve mjere mogle provoditi 18 mjeseci ili dok cjepivo ne postane dostupno', tvrde autori istraživanja.

'Naša studija pruža stratešku opciju koju zemlje mogu koristiti kako bi pomogle kontrolirati Covid-19 i odgoditi najveću stopu širenja zaraze', kaže koautor studije dr. Oscar Franco, direktor Instituta za socijalnu i preventivnu medicinu na Sveučilištu u Bernu. 'To bi im trebalo omogućiti da kupe dragocjeno vrijeme kako bi poboljšali svoje zdravstvene sustave i ubrzali razvoj lijekova ili cjepiva.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!