Elisabeth Leko Mohr za Novi list govorila je o aktualnoj situaciji s koronavirusom i pojavi novih sojeva. Najviše zabrinjava, kaže, južnoafrički soj jer na njega cjepiva slabo djeluju.

'Terapija monoklonalnim antitijelima djeluje kod mutacija. Njima možemo liječiti rizične pacijente i tako spriječiti teške kliničke slike. Britanski soj dobro reagira na terapiju antitijelima (mAbs) farmaceutske tvrtke Eli Lilly i biotehnološke tvrtke Regeneron, no mAbs Eli Lilly nije u stanju neutralizirati južnoafrički i brazilski soj, a afrički soj neutralizira se samo jednom vrstom Regenerova mAbs koktela. Brazilski soj zasad nije moguće neutralizirati monoklonalnim antitijelima. Afrički i brazilski soj dobro reagiraju na rekonvalescentni serum, antitijela iz krvi pacijenata koji su preboljeli Covid-19, britanski manje. Što se tiče cjepiva i mutacija, aktualna situacija izgleda ovako: za cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna postoje samo podaci da oni in vitro djeluju na britanski i afrički soj, za brazilski soj nema podataka; cjepivo AstraZeneca djeluje 74,6 posto kod zaraze britanskim sojem, kod južnoafričkog soja praktički nema djelovanja, testiranje je tamo i obustavljeno kad je ustanovljeno da ima učinak samo 10 posto; vektorsko cjepivo Johnson&Johnson djeluje 57 posto kod južnoafričkog soja, za britanski i brazilski soj nema podataka; američko rekombinantno cjepivo Novavax djeluje 85,6 posto kod britanskog soja i 60 posto kod afričkog soja, za brazilski soj nema podataka. Sojevi se brzo šire i zato su epidemiološke mjere i lockdown u većini zemalja pooštreni. Upravo zato je važno što prije cijepiti stanovništvo. Covid-19 je nepredvidiv i brzo se širi. Moramo biti brži od njega. Za sada je virus brži od nas', kazala je pulmologinja iz Beča.

Govorila je i o učinkovitosti cjepiva, podsjetivši da je djelotvornost Pfizer-BioNtechova cjepiva 95 posto dok je djelotvornost Moderne 94,5 posto.

'Cjepivo AstraZenece, kao i rusko cjepivo Sputnjik V, konvencionalna su vektorska cjepiva bazirana na adenovirusu. AstraZeneca koristi adenovirus kao vektor, a djelotvornost mu je manja nego kod mRNA cjepiva, 70,4 posto, te nema dovoljno podataka o djelovanju cjepiva kod starijih osoba. Bez obzira na navedene razlike, sva tri cjepiva, uključujući AstraZenecu, sprečavaju u vrlo visokom postotku teži oblik bolesti, to znači da netko neće oboljeti od težeg oblika Covida, biti hospitaliziran i završiti na respiratoru, uz neizvjestan ishod. Po tome, u nestašici cjepiva kakvu imamo u cijeloj Europskoj uniji, bolje je cijepiti se i AstraZenecom nego čekati. Što se tiče ruskog Sputnjika V, to je konvencionalno vektorsko cjepivo, s djelotvornošću od 91,6 posto, zadnja publikacija u medicinskom znanstvenom časopisu Lancet potvrdila je da je to cjepivo vrlo djelotvorno i sigurno. Nema razloga da se ne upotrijebi, A to je cjepivo nešto djelotvornije od cjepiva AstraZenece. U idućim mjesecima dolaze nam dva cjepiva – Johnson&Johnson, vektorsko cjepivo u samo jednoj dozi i američko cjepivo Novovax. Oba cjepiva su se u studijama pokazala vrlo djelotvorna', kazala je.

Što se tiče cijepljenja mlađih od 18 godina, Leko Mohr podsjeća da je cjepivo Pfizer-BioNTech odobreno za starije od 16, a Moderna i AstraZeneca od 18 godina. 'Teži oblici Covida opisani su i kod djece, multisistemski inflamatorni sindrom, MIS-C, kao i stanje nakon Covida. Imunitet krda može se postići samo ako se cijepe djeca i mladi od 16 godina. U tijeku je testiranje, studija o cijepljenju u dobi između 12 i 16 godina tvrtke Pfizer-BioNTech. Moderna je isto započela testiranje u dobi između 12 i 16 godina dok AstraZeneca planira testiranje u dobi od šest do 18 godina. Iako nema dokaza o negativnom utjecaju cjepiva na nerođenu djecu, trudnice se ne trebaju cijepiti dok ne bude više saznanja o cjepivima. Ako se žena cijepi ne znajući da je trudna, ne preporučuje se prekid trudnoće. Cijepljenje za vrijeme dojenja je moguće. Iako nema dovoljno podataka, preporučuje se začeti tek dva mjeseca nakon druge doze cjepiva', rekla je.

Smatra da cijepljenje nema alternativu. 'Lijeka protiv Covida nema, radi se na tome, ali pitanje je kad ćemo dobiti takvo nešto. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati neko čudo da to riješi. Ne možemo paralizirati ekonomije država jer će svijet upasti u recesiju, bijedu i siromaštvo, ne možemo ići iz jednog lockdowna u drugi, ne možemo dozvoliti da ljudi mjesecima ne vide svoje najmilije, da se djeca i mladi ne mogu normalno obrazovati, što je važno za njihov fizički i psihički razvoj. Moramo staviti ovu pandemiju pod kontrolu da se počne normalno živjeti, a to možemo jedino tako da cijepimo populaciju. Pravo i odluka hoće li se netko cijepiti je osobna i dobro je da je tako i važno je da su ljudi dobro informirani. Mislim da je straha i neizvjesnosti bilo dosta i da je ovo šansa da se vratimo normalnom životu. Uvijek će biti skeptika, ali smatram da nema alternative', poručuje.

Progovorila je i o svojim iskustvima s postcovid sindromom. 'Oporavak poslije Covida je vrlo različit. Ima pacijenata, obično mlađe dobi, koji se vrlo brzo oporave, ali to nije pravilo. Pogotovo teži slučajevi koji su bili dugo na respiratoru i na intenzivnoj njezi oporavljaju se teško i dugo. Prošle godine, to je bilo još za vrijeme prvog vala, radila sam pet mjeseci u poznatom rehabilitacijskom centru za kardiopulmonalnu rehabilitaciju u Donjoj Austriji, u kojem su počeli rehabilitirati pacijente poslije Covida. Pacijenti koji su preboljeli teže oblike dolazili su direktno iz bolnice kod nas na rehabilitaciju. Većina njih bila je još na terapiji kisikom, neki su bili slabo pokretni, koristili su hodalicu i imali su nakon otpuštanja iz bolnice još uvijek velike probleme s plućima, nedostajalo im je zraka, iako neki od njih nikad prije nisu imali problema s plućima. Najmlađa pacijentica u to vrijeme prošle godine imala je 20 godina i nakon otpuštanja iz bolnice još uvijek je osjećala nedostatak zraka, iznemoglost i prekomjerni umor. Prije nekoliko dana zatražila je pomoć u mojoj ordinaciji u Beču pacijentica koja je preboljela Covid, a tek joj je 17 godina i sad se bori s posljedicama', kaže Leko Mohr.