Sjedinjene Američke Države i Iran zaključili su u nedjelju u Muscatu četvrti krug nuklearnih pregovora, no premda predstavnici dviju zemalja nisu izvijestili o napretku, izrazili su oprezan optimizam.
Usred sve većeg američkog protivljenja iranskom obogaćenju uranija iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči i američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff održali su nov krug razgovora uz posredovanje omanskog posrednika.
Razgovori su se održali uoči bliskoistočne turneje američkog predsjednika Donalda Trumpa u sklopu koje će od 13. do 16. svibnja posjetiti Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
"Četvrti krug neizravnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država je završen. Razgovori su bili teški, ali korisni za bolje razumijevanje međusobnih stavova i pronalazak razumnih i realnih načina za prevladavanje razlika", napisao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqhai na platformi X.
"Potaknuti smo rezultatima današnjih razgovora i radujemo se našem sljedećem sastanku u bliskoj budućnosti", rekao je visoki američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Prema njegovim riječima, rasprave "koje su i ovaj put bile i izravne i neizravne, trajale su više od tri sata".
Neposredno prije razgovora Arakči je ponovno kazao da je pravo njegove zemlje na obogaćivanje uranija "neosporno".
"Odabrati drugi put"
Steve Witkoff je još u petak upozorio da će se Trumpova administracija usprotiviti svakom bogaćenju uranija.
"To znači demontiranje triju postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu, Fordu i Isfahanu i zabranu naoružavanja", rekao je Witkoff za konzervativni medij Breitbart News.
Kada su posrijedi pregovori, "ne budu li oni u nedjelju produktivni neće se nastaviti i morat ćemo krenuti drugim putem", upozorio je.
Cilj razgovora je sklopiti nov sporazuma kojim bi se Iran spriječio u nabavi nuklearnog oružja, što je Teheran oduvijek negirao, u zamjenu za ukidanje sankcija koje paraliziraju iransko gospodarstvo.
Iran trenutno obogaćuje uran do 60 posto, što je znatno iznad granice od 3,67 posto postavljene sporazumom iz 2015., dok je za vojnu upotrebu potrebna razina od 90 posto.
Njegove zalihe fosilnih goriva zabrinjavaju zapadne sile.