Prelaskom bivše SDP-ove, a sadašnje nezavisne zastupnice Boške Ban u redove vladajuće većine, zaoštreni su ionako neugodni politički odnosi. Ovaj je čin došao u vrijeme kad vladajuća koalicija, na čelu s HDZ-om "visi", jer je HSLS-ov Dario Hrebak priprijetio napuštanjem grupe, ako iz Domovinskog pokreta, koji je također koalicijski partner, ne bude izbačen Josip Dabro.

Zbog cijele situacije Dalija Orešković je tražila od "žetona" da predaju svoje mandate i izađu ponovno na izbore. No, Damir Jugo sa Sveučilišta Algebra Bernays, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, ustvrdio je da to nije vjerojatan rasplet događaja.

"Mislim da je taj scenarij najmanje izgledan, ali bi bio poražavajući za cijelu hrvatsku političku scenu, uključujući i same aktere. Da Hrvatska drugi put ide na prijevremene izbore i to zbog Josipa Dabre i sadržaja koji je ispod svake razine, ocijenio je Jugo dodavši da premijer Plenković ima dovoljno manevarskog prostora.

"Vidimo da premijer u ovom trenutku očito ima dovoljno opcija na stolu da bez prevelike glavobolje prebrodi situaciju, naveo je. De facto mu treba jedna ruka. Taj bazen postoji, a neki koji mu pripadaju već su deklarirali spremnost da pod određenim uvjetima podrže vladajuću većinu", rekao je.

Sve je dramatizirano

Povlačenje bilo koga iz koalicije bi, po njegovu mišljenju, moglo značiti preveliku štetu, zbog čega bi bilo zanimljivo vidjeti hoće li netko mijenjati stavove i na koji način će to obrazložiti.

Plenkoviću, naravno, ova situacija nije ugodna. "Normalno da je bio mrk, to je zapravo očekivano, jer se događaju stvari koje su mu očito izmakle kontroli, dok je bio u međunarodnim aktivnostima i na neki način nije očekivao ovakav rasplet događaja", rekla je komunikologinja Smiljana Leinert Novosel.

No, dodaje profesorica, "Hrvatska, prema politološkim istraživanjima o analizi stranačkih sustava u Europi, spada u zemlje u kojima ne postoji snažan ideološki naboj i sukob. A sada se unatrag nekoliko mjeseci na dnevnom redu nalaze upravo takvi sukobi". Zbog toga smatra da se više radi o političkom pozicioniranju, nego o ideološkim podjelama u društvu.

"Meni se čini da je sve ovo više na razini pokušaja pojedinaca da pokažu kako su aktivni, da opravdaju svoje pozicije i učvrste svoje mjesto. Ako hoćete, Hrebakova reakcija ide upravo u tom pravcu. On zapravo traži potvrdu koliko vrijedi, a čim se kriteriji pomaknu, povlači se. Je li to najava nekih drugačijih ponašanja na sljedećim izborima, to je upitno", rekla je i zaključila da je sve pretjerano dramatizirano.

Nema jedinstvenog koalicijskog sporazuma

Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, istaknuo je da se domaća ideologija najčešće svodi na povijesno-identitetska pitanja.

"Kod nas se ideologija svodi na povijesno-identitetska, odnosno povijesno-simbolička pitanja, a ne na socijalno-ekonomska. I onda se to koristi, jer nam zapravo ne preostaje ništa drugo nego baviti se borbom za apsolutnu povijesnu istinu i različitim povijesnim tumačenjima", rekao je.

Složio se da je riječ o stvaranju dojma u javnosti, jer se kroz medijsku pažnju stvaraju pseudodogađaji, koji ma je svrha da budu zabilježeni u medijima. Iza takvih istupa, najčešće ne stoji nikakva ozbiljna politika. Zbog toga, ali i činjenice da vladu vodi centristička stranka, vjerojatno neće doći do većih turbulencija.

"Kada imate vlade poput hrvatske, gdje dominantna stranka ima centrističku orijentaciju, istraživanja pokazuju da takve vlade imaju veću stopu opstanka. Koalicijski partneri uvijek mogu reći da su u koaliciji s HDZ-om, a ne jedni s drugima", pojasnio je Žižić te podsjetio na specifičnu strukturu vladajuće većine.

"Ova vlada nema jedinstveni koalicijski sporazum. HDZ ima sporazum s Domovinskim pokretom, ima predizbornu koaliciju s HSLS-om, ali nema koalicije između HSLS-a i Domovinskog pokreta. HDZ je taj centar koji okuplja sve, pa partneri svoj ulazak u koaliciju mogu opravdati time da su s HDZ-om, a ne s onima s kojima se ideološki razlikuju", zaključio je Žižić.