Guardian je te podatke izdvojio u današnjem praćenju izbora u Srbiji, na kojima se vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića suočava sa studentskim pokretom nastalim nakon gotovo dvije godine prosvjeda.

Britanski list upozorava na ozbiljne neravnoteže u medijskom predstavljanju vlasti i oporbe, pozivajući se na nalaze organizacije Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), koja sustavno prati izborni proces.

Važno je pritom naglasiti da se spomenutih 94 posto ne odnosi na cjelokupan televizijski program, nego na vrijeme koje su politički akteri dobili u promatranim informativnim emisijama. Ipak, riječ je o podatku koji pokazuje koliko je prostor za predstavljanje političkih opcija bio neravnomjerno raspoređen.

Vučić sam zauzeo polovicu vremena u središnjem dnevniku

Guardianovi navodi uklapaju se u ranije objavljene rezultate CRTA-ina monitoringa, koji također upozoravaju na izrazitu dominaciju vladajuće većine u televizijskom informativnom programu.

U izvještaju objavljenom početkom rujna CRTA je analizirala središnju informativnu emisiju javne televizije RTS, Dnevnik 2. Rezultati su pokazali da je čak 96 posto vremena posvećenog političkim akterima pripalo predstavnicima vladajuće većine.

Posebno je zanimljiv podatak da je Aleksandar Vučić sam zauzeo polovicu ukupnog vremena namijenjenog političkim akterima u toj emisiji.

Prema istom istraživanju, pozitivno izvještavanje o Vučiću trajalo je čak 11 puta dulje nego 2022. godine.

Ti podaci ne odnose se na isto razdoblje i potpuno jednak uzorak kao brojka od 94 posto koju je danas prenio Guardian, ali pokazuju da je CRTA i ranije bilježila izrazito neravnomjernu medijsku zastupljenost.

Studenti pokušali zaobići televizijsku dominaciju vlasti

Medijska neravnopravnost jedna je od važnih tema izborne kampanje u Srbiji, osobito zato što studentski pokret nema pristup televizijskom prostoru usporediv s onim koji imaju predstavnici vlasti.

Guardian je u ranijim analizama opisao kako su studenti pokušali nadoknaditi taj nedostatak izravnim kontaktom s biračima, obilazeći gradove, manja mjesta i sela diljem Srbije.

Takav način kampanje posebno je važan u ruralnim sredinama, u kojima Vučić i SNS tradicionalno imaju snažnu potporu.

Studentski pokret izrastao je iz prosvjeda pokrenutih nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

Prosvjedi su postupno prerasli u širi pokret koji zahtijeva odgovornost institucija i političke promjene, a na današnjim izborima prvi put pokušava svoju potporu pretvoriti u parlamentarnu snagu.

Guardian pritom podsjeća i na druge probleme koje su tijekom izborne kampanje bilježili promatrači, uključujući prijave zastrašivanja birača, pritisaka i nasilnih incidenata.

CRTA je tijekom izbornog dana izvijestila i o novim prijavama pritisaka na birače te proceduralnim nepravilnostima na pojedinim biračkim mjestima.

U takvim okolnostima pitanje ravnopravnog pristupa medijima dobiva dodatnu težinu. Jer izborna utakmica ne počinje otvaranjem birališta - važan dio političkog nadmetanja odvija se mjesecima ranije, kada birači preko televizije i drugih medija dobivaju informacije o strankama i kandidatima.

Upravo zato podatak koji je izdvojio Guardian nije samo zanimljiva statistika. On otvara pitanje uvjeta u kojima su se politički akteri natjecali za glasove građana Srbije.