briga za slabije

Priča iz šibenskog vešeraja vraća nadu u bolje društvo

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 07.10.2017 11:42
  • Objavljeno 07.10.2017 u 11:42
Edita u poslu

Edita u poslu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Includa

U šibenskoj četvrti Baldekin nedavno je pokrenuta priča koja svijetu biznisa i profita dodaje važnu dimenziju ljudskosti: Većina zaposlenika novopokrenute praonice rublja Washin osobe su s invaliditetom i posebnim potrebama, a donosimo priču djevojke Edite

Zove se Edita, ima 19 godina i radi u praonici rublja. Reklo bi se - ništa posebno, a opet - to je jedna od najsunčanijih vijesti koje su ovih dana dolepršale iz Dalmacije.

‘Moj posao je da sve bude čisto, uredno i da sve stvari budu na mjestu gdje se drže. Brišem prašinu sa strojeva i sa svih površina, usisavam i perem WC’, odgovara polako dok nekoliko građana strpljivo čeka u redu u praonici na Baldekinu.

To šibensko predgrađe od ovoga ljeta svojoj najpoznatijoj odrednici – ‘mistu gdje je odrastao i stasao Dražen Petrović’ - dodalo je još jednu: u njemu je krajem ljeta otvorena praonica rublja Washin, u kojoj radi Edita. Naime, u tom, što bi se narodski reklo, vešeraju većina radnika su osobe s invaliditetom i posebnim potrebama.

Praonicu je osnovalo poduzeće Incluido, koje je šibenski Centar za socijalnu inkluziju osnovao 2014. godine, s ciljem lakšeg zapošljavanja svojih korisnika.

‘Na ideju otvaranja praonice došli smo slučajno. Naše prve djelatnosti bile su čišćenje poslovnih prostora i usluge grafičkog dizajna i fotokopiranje. Okušali smo se i u proizvodnji suvenira, dizajniranju i izradi odjeće i modnih dodataka, a posebno smo ponosni na dvije uspješne kolekcije odjeće koje smo predstavili na modnim revijama, u čije su nastajanje od samog početka bili uključeni i korisnici udruge. Raspravljajući o novim projektima i mogućnostima, razgovarali smo o tome što bi to bilo isplativo i tako se rodila ideja o praonici rublja. Javili smo se na natječaj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i poslali našu ideju koja im se svidjela. Cilj nam je biti najbolji kako bismo otvorili prostor za još koje radno mjesto’, kaže Marija Alfirev, ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, naglašavajući kako je u vrijeme kad je teško dobiti posao za osobe s invaliditetom konkuriranje na tržištu rada vrlo često nemoguća misija.

‘Želimo to promijeniti i držimo da bi društvena odgovornost u poslovnim aktivnostima uvijek trebala biti na jednom od prvih mjesta’, kaže Alfirev.

Ekipa Washina

Ekipa Washina

Izvor: Licencirane fotografije/Šibenik In / Autor: Mario Krnić

Dodaje kako podizanju kvalitete života osoba s invaliditetom u Incluidu pridonose i kroz razne socijalne usluge, organizirano stanovanje, poludnevni boravak i psihosocijalnu podršku.

Zapošljavanje uz podršku jedan je od njihovih najvažnijih zadataka i uspjeha. Takav vid zapošljavanja podrazumijeva plaćeni rad, pri čemu osoba s intelektualnim teškoćama radi u redovnoj radnoj sredini i dobiva podršku u skladu sa svojim potrebama. U početku podršku pruža radni asistent, a s vremenom se ona postepeno smanjuje te jedan od suradnika preuzima ulogu asistenta.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Includa

Donedavno su mnoge osobe s poteškoćama ili s invaliditetom nakon školovanja bile osuđene na boravak kod kuće, a nerijetko im je zbog ostvarivanja socijalnih pogodnosti oduzeta poslovna sposobnost, pa postaju korisnici dnevnih centara.

Zapošljavanje uz podršku zasniva se na potpuno različitim principima od tradicionalnog zaštitnog zapošljavanja. Ono je neophodno iz više razloga: mnogim je osobama s teškoćama potrebna dugotrajna ili stalna podrška da bi se uspješno zaposlile, u dolaženju i odlaženju s posla, u komunikaciji i zbližavanju s drugima na poslu, u raspolaganju novcem, planiranju vremena. Osobe s intelektualnim teškoćama općenito najbolje uče u prirodnim, konkretnim situacijama. Zato im je i najlakše naučiti obavljati poslove na radnim mjestima u redovnim uvjetima.

‘Iako u našem gradu postoje osobe, udruge i poduzeća koji pomažu u rješavanju tog problema, moramo ipak priznati da smo kao društvo zakazali. Edukacija i senzibiliziranje javnosti mogu puno doprinijeti boljem rješavanju tog problema’, kaže Tomislav Zaninović, voditelj marketinga u Incluidu i sam osoba s invaliditetom.

Prema njegovim riječima - kad institucije ne prepoznaju važnost teme, onda se dobri primjeri događaju zahvaljujući pojedincima.

‘Poslodavcima, pa tako i lokalnim i regionalnim upravama, lakše je plaćati novčane kazne zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom, nego ih zaposliti. Trošak zapošljavanja je višestruko veći od samih penala. Da bi se taj problem počeo rješavati, trebalo bi povećati iznos novčanih kazni za poslodavce koji izbjegavaju tu mjeru, tako da bar budu nešto veće od samog troška zaposlenja. Osim presije, može se nagrađivanjem poslodavaca također postići željeni cilj, npr. državnim poticajima, pa i smanjenjem kamata za poslodavce koji konzumiraju tu mjeru’, kaže Tomislav.

A Edita? Kako ona vidi svoje prvo radno iskustvo u praonici Washin?

‘Za sada mi je dobro, sve je kako treba. Svaki dan učim se novim vještinama i poslu sa strojevima. Sad kad ovo završim idem pomoći Stanki složiti velike lancune i deke. Htjela bih da ima više posla, da nam ljudi što više dolaze tako da bude posla i za druge', zaključuje Edita.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!