Njemačko-britanski obrambeni startup uspješno je u Norveškoj testirao prvi hipersonični projektil razvijen privatnim kapitalom u Europi označivši prekretnicu u europskim nastojanjima da napredno naoružanje razvija neovisno o Sjedinjenim Državama, javlja Euronews.

Andøya Space na sjeveru Norveške

'Hypersonica' je u ponedjeljak objavila da je njezin prototip projektila tijekom probnog leta 3. veljače ubrzao na više od 7400 kilometara na sat te preletio više od 300 kilometara na lokaciji Andøya Space na sjeveru Norveške.

Britansko-njemačka tvrtka navela je da su svi sustavi tijekom uspona i spuštanja radili uobičajeno, a izvedba je potvrđena do razine pojedinih podsklopova pri hipersoničnim brzinama.

'Hypersonica je postigla važnu prekretnicu na našem putu prema razvoju prve europske, suverene hipersonične udarne sposobnosti do 2029.', poručili su u izjavi suosnivači Philipp Kerth i Marc Ewenz.

Test dolazi u trenutku kada europske države ubrzavaju rast obrambene potrošnje nakon što je Rusija rasporedila svoj hipersonični raketni sustav Orešnik, koji je Moskva dvaput upotrijebila protiv Ukrajine od studenoga 2024. Rusija je 8. siječnja pogodila zapadnu Ukrajinu svojim balističkim projektilom srednjeg dometa Orešnik, pri čemu je stradala kritična infrastruktura u Lavovskoj oblasti, blizu poljske granice.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo navelo je da se projektil kretao približno 13.000 kilometara na sat. Bila je to druga upotreba Orešnika, nakon udara na Dnipro u studenome 2024., usred ruskog sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine, koji se približava četvrtoj godini.

Orešnik ima domet od 5500 km

Njemački kancelar Friedrich Merz osudio je napad kao 'neprihvatljiv', dok je šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas rekla da je napad 'zamišljen kao upozorenje Europi i SAD-u'.

Orešnik može nositi i konvencionalne i nuklearne bojne glave, uz prijavljeni domet do 5500 kilometara. Rusija je sustav rasporedila u Bjelorusiji.

Europska ovisnost o američkoj obrambenoj opremi posljednjih je godina znatno porasla. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI), uvoz oružja iz SAD-a u Europu više se nego utrostručio između 2020. i 2024. u usporedbi s prethodnih pet godina. Po prvi put u dva desetljeća najveći udio američkog izvoza oružja otišao je u Europu. Europske članice NATO-a u tom su razdoblju udvostručile uvoz oružja, pri čemu su dvije trećine stigle iz SAD-a.

Program rada Europskog obrambenog fonda za 2026. uključuje 168 milijuna eura za protumjere protiv hipersoničnih prijetnji i napredne sposobnosti presretanja u endoatmosferi.

Hipersonični projektili, definirani kao oni koji lete pet puta brže od brzinezvuka, a pritom ostaju manevarbilni u atmosferi, predstavljaju veliki izazov za sustave protuzračne obrane zbog ekstremne topline koja nastaje pri tako velikim brzinama.

Vojni i obrambeni stručnjaci godinama raspravljaju hoće li hipersonični projektili promijeniti ravnotežu vojne moći između SAD-a i Europe s jedne strane te Kine i Rusije s druge.