istraživanje

Poražavajući rezultati: Osnovnoškolci bi najradije u gimnaziju pa na faks, ali misle da im za to treba veza

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 12.07.2019 13:52
  • Objavljeno 29.01.2019 u 15:15
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Najviše učenika 7. i 8. razreda želi upisati gimnaziju (45,7 posto), njih 40 posto četverogodišnju strukovnu školu, a tek 8,8 trogodišnju, pokazalo je istraživanje 'Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)', koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Slična je situacija i kod učenika 4. i 5. razreda, gdje je veći postotak onih koji žele upisati gimnaziju (37,1 posto), a 21,4 posto strukovno obrazovanje. Razloge popularnosti gimnazijskog obrazovanja objašnjavaju ispitani stavovi učenika osmih razreda: smatraju kako je takvo obrazovanje cjenjenije u društvu, omogućuje pronalazak dobrog posla i zauzimanje dobrog položaja u društvu te odabir različitih zanimanja.

Dobivene rezultate na Okruglom stolu, održanom u utorak u Novinarskom domu, komentirali su ravnatelji pet zagrebačkih osnovnih škola (OŠ Augusta Harambašića, OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Izidora Kršnjavoga, OŠ Jure Kaštelana i OŠ Horvati) koji su sudjelovali u kvalitativnoj metodi istraživanja, pa je tako ravnateljica OŠ Frana Krste Frankopana Jadranka Bjelica istaknula da ju je iznenadilo to što svi žele ići u gimnaziju, 'iako znaju da se neće moći zaposliti'. 'Nikada ne znamo gdje je bogatstvo. Važno je djecu usmjeravati prema onome što oni jesu, a ne prema što se očekuje', zaključila je.

Naime, iako učenici smatraju da gimnazijsko obrazovanje vrijedi više, ipak većina smatra da strukovno obrazovanje omogućuje brzo zapošljavanje.

(Pre)opterećeni, nemaju kad ni učiti

Kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje, i kod učenika 7./8. i 4./5 razreda aspiracija za upisom na fakultet je visoka. Njih 58,4 posto u višim razredima je odgovorilo da u budućnosti želi ići na fakultet, a u nižim razredima 91,5 posto.

U istraživanju su ispitane i navike učenja, pa su rezultati pokazali kako učenici u nižim razredima uče redovitije od onih u višim. U petom razredu 55,6 posto učenika navodi da uči svaki dan, a 37,3 samo prije ispitivanja. U osmim razredima situacija je obrnuta, 57,9 posto uči samo prije ispitivanja, 31,4 svaki dan.

Dokument: "Istraživanje- obrazovanje kao cilj, želja i nada"

'Opterećenost učenika je velika jer moraju uskladiti nastavu, učenje i izvannastavne aktivnosti. Neki učenici su opterećeni 55 do 60 sati tjedno, što je velika brojka, pa možda onda podaci za učenje ne iznenađuju', smatra ravnateljica OŠ Izidora Kršnjavog Lidija Sosa Šimenc. Ostali ravnatelji navode kako učenje ovisi i o radnim navikama te prioritetima koji se u višim razredima mijenjaju.

Predmet koji učenici najviše uče je povijest (41,9 posto učenika u petim razredima navodi taj predmet, a u osmim 28,9 posto). Slijede matematika, priroda i hrvatski jezik u petim, a u osmim razredima biologija, matematika i kemija. Povijest i ujedno najteži predmet učenicima petih razreda, dok je to kemija u osmim.

Učenici viših razreda imaju složene stavove vezano za vrijednosti obrazovanja u Hrvatskoj, pa tako većina (61,6 posto) smatra da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni, dok 60,6 posto smatra da su učitelji i nastavnici u Hrvatskoj nedovoljno cijenjeni. Njih 82,4 posto se ne slaže s tvrdnjom da se dovoljno ulaže u opremanje škola i učionica.

  • +10
  • +7

Osnovna škola Nikole Andrića u Vukovaru

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjić

Zanimljiv je i rezultat koji pokazuje kako većina, točnije 37,2 posto, smatra kako su za upis na fakultet važnije druge stvari poput snalažljivosti, osobne veze i roditelji od sposobnosti učenja, što pokazuje kako učenici u velikom djelu ne vjeruju da u obrazovnom sustavu vladaju meritokratski principi i nekorumpirane prakse upisa u više obrazovne razine.

I učenici nižih i viših razreda vjeruju u ostvarivanje pozitivnih životnih ishoda. Više od pola njih smatra vrlo vjerojatnim da će imati uspješnu karijeru, siguran i stabilan posao, posao koji vole i biti cijenjeni u društvu.

Dvogodišnji istraživački pothvat

Ovim projektom htjelo se istražiti kakve su želje djece i mladih u njihovom životu, odnosno što žele postati i čime se žele baviti, kako roditelji utječu na njihove snove i želje te kako odgojno-obrazovni radnici mogu pridonijeti ostvarivanju obrazovnih aspiracija djece i njihovih roditelja.

'Obrazovne aspiracije mladih predstavljaju jednu od najsnažnijih odrednica njihovih obrazovnih, ali i životnih izbora i ishoda', ističe voditelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić te dodaje kako ovo istraživanje predstavlja prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja ove teme u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Osnovne škole u projektu

Škole koje su sudjelovale u kvalitativnoj istraživačkoj metodi:

  • OŠ Augusta Harambašića
  • OŠ Frana Krste Frankopana
  • OŠ Horvati
  • OŠ Izidora Kršnjavoga
  • OŠ Jure Kaštelana

Škole koje su sudjelovale u kvantitativnoj istraživačkoj metodi:

  • OŠ Augusta Šenoe
  • OŠ Bartola Kašića
  • OŠ Brezovica
  • OŠ Bukovac
  • OŠ Čučerje
  • OŠ dr. Vinka Žganca
  • OŠ Dragutina Domjanića
  • OŠ Gračani
  • OŠ Gustava Krkleca
  • OŠ Ivana Mažuranića
  • OŠ Ivana Cankara
  • OŠ Ivana Meštrovića
  • OŠ Jabukovac
  • OŠ Lovre pl. Matačića
  • OŠ Marina Držića
  • OŠ Mate Lovraka
  • OŠ Medvedgrad
  • OŠ Pantovčak
  • OŠ Sesvete
  • OŠ Sesvetski Kraljevac
  • OŠ Špansko Oranice
  • OŠ Trnsko
  • Oš Vrbani

Istraživanje je provedeno kroz dvije školske godine, od veljače 2016. do veljače 2019. godine. Sudjelovalo je 28 zagrebačkih osnovnih škola te više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika. Kombinirane su kvantitativne i kvalitativne istraživačke metode, pa je tako provedeno više od tisuću polustrukturiranih intervjua na 120 sudionika te upitnika na učenicima u 23 zagrebačke škole.

Odabrani su učenici prvih, drugih, četvrtih, petih, sedmih i osmih razreda jer je, kako kaže Jokić, istraživanje prirode, odrednica i promjena učeničkih obrazovnih aspiracija posebno važno u tim prijelaznim razdobljima, 'kad se može očekivati da će novi zahtjevi i organizacija obrazovnog procesa potaknuti refleksiju o perspektivama pojedinca o samopouzdanju, vlastitim sposobnostima, ambicijama i ciljevima'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!